Poređenja radi, u prvom polugodištu prošle godine registrovano je 461,5 miliona KM direktnih stranih investicija, a u istom periodu 2019. godine 701,9 miliona KM.

 

"U finansijske uslužne djelatnosti, osim u osiguranja i penzijske fondove, uloženo je 182,2 miliona KM, dok je oblast nekretnina u ovom periodu registrovala negativan iznos od 8,3 miliona KM", objasnili su u FIPA.

 

Zemlje s najvećim registrovanim iznosima kapitala u prvih šest mjeseci ove godine u BiH su Hrvatska, sa 216,3 miliona KM, Rusija 148,7 miliona KM, Slovenija 116,8 miliona KM i Austrija 100,4 miliona KM.

 

"Značajna povećanja kapitala registrovale su i Velika Britanija, 56,2 miliona KM, Srbija 42,5, Njemačka 30,7, Italija 21,5 i Švajcarska 19,7 miliona KM", kazali su iz ove agencije.

 

Dodali su da su djelatnosti u okviru kojih je registrovano najviše direktnih stranih investicija u toku ove godine finansijske uslužne djelatnosti, osim osiguranja i penzijskih fondova, sa 182,2 miliona KM i trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima, sa 175,3 miliona KM.

 

"Dalje slijede proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda sa 148,6 miliona KM, trgovina na veliko, osim trgovine motornim  vozilima  i motociklima, sa 71,4 miliona KM, proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 42,4, proizvodnja prehrambenih proizvoda 35,1, vađenje metalnih ruda 23,7 i proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 23,5 miliona KM", pojasnili su iz FIPA.

 

Prema podacima Centralne banke BiH, najveći registrovani iznos direktnih stranih investicija u BiH je bio 2007. godine u iznosu od 2,6 milijardi KM, a ako se posmatra prethodna decenija, najbolji je bio 2018. godine sa 963 miliona KM.

 

Igor Gavran, ekonomski analitičar, naveo je za "Nezavisne" da je povećanje direktnih stranih investicija u odnosu na 2020. godinu bilo očekivano, jer je dio opšteg trenda oporavka privrede od pandemije u svijetu i prilagođavanja novim okolnostima.

 

"I povećanje u odnosu na 2019. je očekivano jer se jednostavno dešava kumulacija odloženih ulaganja planiranih prije pandemije i onih koja bi se inače realizovala u ovoj godini, pa ovo povećanje još nije odraz nekog održivog pozitivnog trenda niti realno oslikava stanje u tekućoj godini", naglasio je Gavran.

 

Dodao je da će se tek narednih godina moći sagledati trend kretanja stranih ulaganja i ulaganja u cjelini.

 

"Ovaj iznos nije zanemariv, ali ipak nije ni izbliza dovoljan da podstakne onaj dio ekonomskog rasta i razvoja koji je potreban da bi se naša nerazvijena zaostala ekonomija oporavila i krenula onim smjerom koji će nam donijeti onakav rast BDP-a, zaposlenosti i životnog standarda koji nam je potreban", pojasnio je Gavran.

 

Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore RS, kazao je da je prošla godina pokazala dislociranje proizvodnje iz Evropske unije u neke zemlje, među kojima je i BiH, jer su se pokazale kao rizik.

 

"Mislim da bi se moglo dosta bolje od ove cifre, ali komplikovana politička situacija u BiH to koči i ne privlači investitore", zaključio je Ćorić.

 

Italijani zainteresovani za investiranje

Delegacija italijanske "PMP grupacije", koja je vlasnik kompanije "PMP Jelšingrad" iz Gradiške, juče je na sastanku s Radovanom Viškovićem, predsjednikom Vlade RS, iskazala interes za nova investiranja u RS u oblasti metalurške proizvodnje.

 

Višković je rekao da će Vlada pružiti punu podršku ovoj kompaniji u realizaciji planiranih poslovnih projekata. Goste iz Italije upoznao je s mogućnošću ostvarivanja podsticaja za investiranje u RS.