Mićić, koji je tačno 10 godina na čelu ove lokalne zajednice, napominje da su imali hrabrosti da pokrenu ili završe projekte na koje se čekalo decenijama.

"Od 22,9 miliona 2005. godine postigli smo da nakon rebalansa gradski budžet u ovoj godini iznosi 48 miliona KM, s tim da je prije ekonomske krize bio i 54 miliona maraka", navodi Mićić u intervjuu za "Nezavisne".

On podsjeća i na razne nedaće koje su ih zadesile prethodnih godina, te ističe da je direktna i indirektna šteta od poplava samo prošle godine iznosila skoro 10 godišnjih gradskih budžeta.

"A ako se sjetimo da smo imali poplave i krajem 2010, za koje smo vjerovali da su stogodišnje, pa sušne godine između poplava, šteta je još veća", napominje gradonačelnik Bijeljine.

NN: Gospodine Mićiću, na čelu ste opštine, odnosno grada Bijeljina, tačno 10 godina. U kom smjeru se Bijeljina razvijala u deceniji iza nas?

MIĆIĆ: Najkraće rečeno, razvijali smo Bijeljinu i Semberiju u smjeru poboljšanja života građana. Na kraju krajeva, to je glavni, ako ne i jedini zadatak lokalne uprave. Vi znate da je Bijeljina u Jugoslaviji važila za prilično nerazvijenu sredinu u svakom pogledu. Od takve opštine smo uspjeli da stvorimo grad koji je po većini pokazatelja drugi u Republici Srpskoj - po visini budžeta, broju stanovnika, razvijenosti, kvalitetu infrastrukture... Imali smo hrabrosti da pokrenemo ili završimo projekte na koje smo čekali decenijama: izgradnju kanalizacije, Centra za kulturu, Centra za visoko obrazovanje, započeto je uređenje industrijskih zona, unaprijedili smo sistem primarne zdravstvene zaštite, velike napore smo uložili da poboljšamo uslove rada u osnovnim i srednjim školama, a ove godine smo počeli izgradnju nove zgrade Centra za socijalni rad, u kojoj će biti i dnevni centar za djecu sa posebnim potrebama. U uspjehe treba da ubilježimo i skidanje sankcija međunarodne zajednice 2008. godine. Moram da kažem da su u saradnji sa višim organima vlasti izgrađene nova regionalna bolnica i zaobilaznica oko grada. Koliko smo u svemu tome uspješni nije na meni da ocjenjujem, ali činjenica je da građani na izborima uzastopno podržavaju ovaj tim.

NN: Koliki je budžet opštine bio te 2005, a koliki je ove godine i da li je on sada socijalni ili razvojni?

MIĆIĆ: Od 22,9 miliona 2005. godine postigli smo da nakon rebalansa gradski budžet u ovoj godini iznosi 48 miliona KM, s tim da je prije ekonomske krize bio i 54 miliona maraka. Ove godine smo ostvarili suficit od oko 3,8 miliona KM. I u najtežim kriznim godinama gledali smo da izdvojimo sredstva za pomoć socijalno najugroženijim kategorijama stanovništva, ali da istovremeno ne zaustavljamo najvažnije započete projekte. Nije bilo lako to postići, pogotovo imajući u vidu razne nedaće koje su nas zadesile prethodnih godina.

NN: Bijeljina je jedan od gradova koji su najviše stradali u prošlogodišnjim poplavama. Da li se ožiljci te katastrofe i danas primijete?

MIĆIĆ: Vidite, direktna i indirektna šteta od poplava samo prošle godine je iznosila skoro 10 godišnjih gradskih budžeta, a ako se sjetimo da smo imali poplave i krajem 2010, za koje smo vjerovali da su stogodišnje, pa sušne godine između poplava, šteta je još veća. Posljedice će se na nivou grada osjećati još godinama, a možda još više kod ljudi čija domaćinstva su bila pod vodom. Ne mogu da ne ponovim da smo dobili ogromnu pomoć sa svih strana, ali to je bio samo dio u odnosu na štetu koju smo pretrpjeli. Dovoljno je da kažem da je još najmanje 40 kuća ostalo potpuno neuslovno za život i da treba da se grade od temelja. Ljudi su uspjeli da krenu ispočetka, ali u ovoj ekonomskoj krizi kretati ispočetka nije lako. Isto tako, iako ove godine imamo budžetski suficit, lokalna uprava bi imala mnogo manje problema prilikom punjenja budžeta da nije bilo tih nepogoda.

NN: Ipak, složićemo se da je najbolji lijek za otklanjanje posljedica poplava i svih drugih nedaća zdrava privreda. Uspijevate li da stvorite uslove za privlačenje investicija i ima li rezultata?

MIĆIĆ: Nedavno smo dobili BFC sertifikat kao potvrdu da smo sredina sa povoljnim poslovnim okruženjem. Uložili smo značajna sredstva u izgradnju i opremanje dvije nove industrijske zone. Važno je da smo unaprijedili i kvalitet administrativne podrške investitorima, da ne govorim da je svakom investitoru važna dobra infrastruktura, na čemu radimo u kontinuitetu. Rezultatima nismo nezadovoljni imajući u vidu svjetsku ekonomsku krizu: prodali smo 13 placeva u industrijskim zonama, nekoliko preduzeća je pokrenulo poslovanje, ali tek očekujemo veće ulagače. Što se tiče lokalne uprave, mi smo svoje ispunili i sad očekujemo da viši nivoi vlasti budu razumni i obezbijede stabilnost u RS i BiH. A ponovo ću prozvati Vladu RS i zatražiti da ne šalje negativne poruke investitorima neracionalnim ponašanjem u slučaju i odbijanjem da omoguće pokretanje proizvodnje u Šećerani u Obarskoj pored Bijeljine.

NN: Kad pričamo o ekonomiji, jedan od gorućih problema u svim sredinama u BiH je nezaposlenost. Kakvo je stanje u Bijeljini?

MIĆIĆ: Bijeljina nije izolovano ostrvo i hvala bogu da nismo izolovani. Ali, zato se svjetska ekonomska kriza osjeća i ovdje. Broj zaposlenih u gradu Bijeljina nije dramatično opao, ali ne možemo biti zadovoljni stopom nezaposlenosti. Svi nivoi vlasti, ali i privredni sektor moraju koordinisati aktivnosti na oživljavanju privrede, privlačenju investicija i zapošljavanju stanovništva.

NN: Do kraja mandata, ako sljedeće godine budu održavani lokalni izbori, dijeli Vas još nešto manje od godinu dana. Koje ciljeve namjeravate da realizujete do oktobra 2016. godine?

MIĆIĆ: Prvi i najvažniji cilj koji jednostavno moramo da ostvarimo je da uđemo u izgradnju sistema za zaštitu od poplava. Jer ako se još jednom dogodi ono što se događalo dva puta za četiri godine, to će biti potpuna katastrofa! Sredstva su većim dijelom obezbijeđena i sada nam je najpotrebnije razumijevanje i podrška stanovništva u priobalju Drine i Janje. U narednih godinu dana očekujem da ćemo većim dijelom završiti novi Centar za socijalni rad. Ostaje nam veliki problem nove škole koju smo svojim sredstvima počeli da gradimo u naselju Ledinci i, evo, ja još jednom tražim od Vlade da najzad pogleda Bijeljinu i da nam pomogne da završimo školu, što je njihova, a ne naša obaveza. Naravno, tu će biti i redovne aktivnosti na izgradnji infrastrukture - nastavak izgradnje kanalizacije i vodovodne mreže, ulica i puteva, gasifikacija, toplifikacija... I svojim saradnicima i sebi često govorim da uvijek možemo biti bolji šta god radili. E pa, eto, vidjećemo se dogodine u ovo doba da provjerimo da li smo bili bolji.