Analitičari se slažu da je u BiH još rano govoriti o internetu kao dominantnom mediju u izbornoj kampanji, ali naglašavaju da se mlađe generacije i birači srednjih godina, a koji će kroz desetak do 15 godina biti ključan dio biračkog tijela, informišu isključivo preko interneta i putem društvenih mreža, te da će sve stranke, htjele one to ili ne, morati od klasične kampanje preći na digitalnu.

"Internet je jeftin, ne besplatan ali dosta jeftin, i preko njega, recimo, možete da vodite kampanju neograničeno, a ne kao što je sada slučaj - gdje su kampanje ograničene vremenski. U BiH je to zvanično mjesec dana, ali smo svjedoci da se na internetu i društvenim mrežama kampanja vodi već mjesecima, i to žestoko. Prije desetak godina internet kampanje nisu ni postojale, danas su nezaobilazne i veoma važne, a uskoro i najvažnije", rekao je Milan Stevanović, stručnjak za političke internet kampanje.

U Bosni i Hercegovini, ali i regionu, vidljivo je da manje-više sve stranke prelaze na internet, a iskustva pojedinih partija iz regiona pokazuju da je isključivo na taj način moguće privući značajan dio biračkog tijela i preći cenzus. Takvih slučajeva, kako naglašavaju stručnjaci, već je bilo u Srbiji i Hrvatskoj, koja je otišla najdalje kada su u pitanju internet kampanje političkih partija.

"Jedan od bitnih segmenata i prednosti internet kampanja je što u međuizbornom vremenu na internetu možete da forsirate i borite se za teme u kojima je vaša stranka jaka. Na taj način u dobroj mjeri kanališete mišljenje biračkog tijela, i to na pitanjima na kojima stranka ima rezultate. Suština je da kreirate teme, ali to je proces koji traje i koji zahtijeva kreativne ljude koji neće čekati nalog iz vrha partija šta da rade i kako da rade", rekao je Stevanović.

Već danas nijedna politička partija ne može sebi da priušti da ne bude na internetu i društvenim mrežama, ali kako naglašavaju pojedinci, još dosta vremena će proći, posebno u BiH, dok političari, pojedinci prije svega, ne shvate da oni koji ih prate putem društvenih mreža imaju veća prava nego oni i da ne smiju sebi dozvoljavati luksuz da nekome ne odgovore na pitanja ili ih blokiraju.

"Većina građana u BiH koristi internet, ali to ne znači da ga koriste da bi se politički opredijelili na osnovu informacija sa društvenih mreža. I dalje prevagu odnose klasični predizborni skupovi pod šatorom. To ne znači da se za 10 godina situacija neće drastično promijeniti. U međuvremenu, putem interneta se lakše može doći do izbornih apstinenata, obrazovanih glasača, mlađih ljudi koji mogu da budu onih nekoliko bitnih procenata na dan izbora", rekao je novinar Slobodan Popadić, dodajući da su političke partije i kandidati u BiH prepoznali da postoji mogućnost oglašavanja preko društvenih mreža i interneta uopšte, prvenstveno iz razloga što je to siva zona u smislu zakona.

On naglašava da je trenutno jako malo partija i političara koji su društvene mreže shvatili na isti način kao i komunikaciju sa biračima oči u oči i, uz nekoliko izuzetaka, sve se to svodi na jednosmjernu komunikaciju ili puka saopštenja koja se kače na profile na društvenim mrežama.

"Tu će da profitiraju samo oni političari koji ostanu onlajn tokom cijelog mandata, a ne samo mjesec dana pred izbore", kaže Popadić.