Pojedinim članovima rukovodstva Instituta za nestala lica BiH mandati su istekli prije deset godina, a s druge strane Savjet ministara BiH je, uz saglasnost Međunarodne komisije za nestale, kao drugog suosnivača, 2016. godine formirao Privremeni upravni odbor, a i revizori su ocijenili da je status “Privremeni upravni odbor” neuobičajen, te da postoji rizik u pogledu odluka koje proizlaze iz rada tog tijela i usporenog reagovanja na bitna pitanja.

U predloženom programu rada Instituta za 2021. godinu, iza kojeg stoji predsjedavajući Kolegijuma direktora Amor Mašović, naglašeno je da BiH ulaže značajne napore u rješavanje pitanja nestalih osoba, kao i da može poslužiti kao uzor, a pobrojani su i problemi sa kojima se susreću. To su manjak relevantnih informacija o lokacijama masovnih i pojedinačnih grobnica, neadekvatni prostori za smještaj i čuvanje ekshumiranih tijela ili skeletnih ostataka ljudskog porijekla, smještenih u 12 mrtvačnica i spomen-kosturnica u BiH, koji nisu uređeni na jedinstven način, kao i to što za značajan broj ekshumiranih tijela postoje izolirani DNK profili koji nemaju podudaranje sa DNK krvnih uzoraka srodnika nestalih osoba.

Na listi prioriteta za narednu godinu su stavili, između ostalog, da se ubrza proces verifikacije statusa nestalih osoba iz CEN BiH, uskladi Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, širi svijest o humanoj dimenziji tragedije nestalih i njihovih porodica, te održavaju periodične sastanke sa članovima porodica nestalih osoba i članovima Savjetodavnog odbora.

S druge strane, istaknuto je da će privremeni Upravni odbor Instituta, u skladu sa zakonom i propisima, redovno održavati sjednice i izvršavati zadatke u skladu sa svojim nadležnostima, kao i Nadzorni i Savjetodavni odbor Instituta.

Predsjednik Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Milorad Kojić istakao je za “Glas Srpske” da se kroz sve ove godine manje ili gotovo nikako bavilo traženjem Srba.

- Insistiramo i tražićemo reformu upravljačke strukture, što obuhvata i pitanje Upravnog odbora, odnosno da Međunarodna komisija izađe iz tog procesa i da domaćim institucijama ostavi mogućnost da to urade aktima. U ovome ne smije da bude diskriminacije. Ovo je humano pitanje. Mnogi još traže svoje najmilije i ovakvo ponašanje mora prestati. Kako vrijeme odmiče, sve je teže doći do informacija - istakao je Kojić.

Republika Srpska još potražuje oko 1.600 nestalih boraca i civila, dok se u tri spomen-kosturnice u Srpskoj još nalaze posmrtni ostaci oko 600 ekshumiranih neidentifikovanih lica. Iz Srpske godinama upozoravaju da je proces traženja nestalih Srba u zastoju nakon formiranja Instituta za nestala lica BiH 2008. godine, te da bi traženje nestalih do sada bilo gotovo završeno da je proces ostao u nadležnosti entitetskih komisija.

Prijedlozi

Posljednji pokušaj reorganizacije Instituta za nestala lica zaustavljen je prije nekoliko godina neposredno pred postizanja dogovora koji je, kako tvrde iz Srpske, bio izvjestan, ali je prvo izigran od strane predstavnika iz FBiH, a potom i sa nivoa BiH. Najvažnija je, kako su isticali članovi radne grupe iz RS, entitetska zastupljenost, odnosno da članovi Upravnog odbora Instituta i Kolegijuma direktora budu birani iz RS i FBiH.