Iako je još prije nekoliko mjeseci upozoravano na mogući priliv većeg broja migranata duž balkanske rute, a u koju se, uzgred budi rečeno, ubraja i BiH, adekvatno i pravovremeno reagovanje bh. institucija uključujući i nadležno ministarstvo bezbjednosti BiH, je izostalo.

Ne bi to bilo ništa začuđujuće, da apeli i vapaji za pomoć nižih nivoa vlasti koji su se prvi suočili sa problemima koje nosi veliki priliv stranih državljana, nisu upućivali na to da je situacija i više nego ozbiljna. 

Podsjetićemo da je Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona još u aprilu mjesecu u ovom kantonu evidentiralo 570 migranata.

Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić, zabrinut problemima koji su se pojavili usljed povećanog priliva stranih državljana u ovom gradu, te potencijalnom zdravstvenom krizom a zbog pojave zaraznih bolesti, uputio je alarmantan poziv ljudima sa nivoa BiH da se uključe. Uprkos apelu, sastanku koji je sazvao niko se od predstavnika ministarstva bezbjednosti BiH nije odazvao.

Tek nakon što je Vlada Republike Srpske, očigledno shvativši da nivo BiH ponovo nije spreman da odgovori adekvatno problematici koja zahtjeva hitno reagovanje, zakazala hitnu sjednicu na temu migrantske krize, te donijela određene zaključke vezano za ovu problematiku , reagovao je Savjet ministara donoseći mjere koje bi trebale doprinijeti rješavanju izbjegličko-migrantske krize na prostoru BiH

Da situacija nije ni malo naivna, ili kako su pojedini političari izjavljivali “da migranti neće izazvati probleme”, pokazuje i pokušaj blokade saobraćaja preko graničnog prelaza Velika Kladuša – Maljevac od strane veće grupe migranata koji nisu posjedovali dokumenta za prelazak državne granice.

Migrantska kriza - Šta je istina?

Kontradiktorne izjave i minimiziranje problema koji mogu nastati ukoliko dođe do eskalacije migrantske krize jasan su pokazatelj potpune nespremnosti vlasti da se suoči sa problemima koje nosi migrantska kriza, a više nego očigledno je i da iskustva zemalja regiona iz 2014. godine nisu ponukale vlasti BiH da ovoj problematici pristupe sistemski i na vrijeme.

I dok ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić, nakon održane sjednice Savjeta ministara, a koja je, podsjećamo uslijedila tek nakon reagovanja Vlade Republike Srpske, tvrdi da je migrantskom krizom pogođena cijela BiH, “i Republika Srpska i Federacija BiH”, njegov stranački šef, predsjednik najveće opozicione partije u Republici Srpskoj, Vukota Govedarica stava je da  problem migranata “nije u najznačajnijoj mjeri zatekao BiH”. 

Nije baš najjasnije da li je u pitanju strančko neslaganje, čista neinformisanost, ili pak pokušaj zataškavanja ozbiljnosti situacije, ali je činjenica da oprečni stavovi političara koji dolaze iz iste političke partije, a pri tome jedan od njih vrši funkciju ministra bezbjednosti, u trenucima krize ne ulijevaju baš puno povjerenja niti u politiku te partije niti u instituciju koju predvodi funkciner te stranke a čiji je zadatak da brine o bezbjednosti građana.

Podsjetićemo i da je ministar bezbjednosti BiH, nakon sjednice Savjeta ministara, izjavio da je prihvaćen nacrt plana za zbrinjavanje migranata ali da je fokus na tome da se što bolje obezbijedi Granična policija , da se zaposle novi ljudi, obezbijede novi materijalno-tehnički uslovi da bi se mogla kontrolisati granica, te da da će se, ako bude bilo potrebno, u obezbjeđenje granice uključiti i Oružane snage BiH.

Samo par sati kasnije, gostujući u jednoj televizijskoj emisiji, ministar bezbjednosti je  demantovao sam sebe iznoseći stav da “da nije pristalica da se na granicu pošalje vojska /Oružane snage BiH/, te da to ne vidi ni kao neku “krajnju, krajnju mogućnost” jer ima dovoljno rezervnih kapaciteta. 

Postavlja se pitanje šta je od toga tačno - da li BiH ima kapaciteta da odgovori izazovima koje nosi migrantska kriza, ili je ministar promijenio mišeljenje samo zato što je Vlada Srpske reagujući prva, tražila od Granične policije BiH da pojača rad na granicama, a od Predsjedništva BiH da, uz angažman Oružanih snaga BiH, obezbijedi pojačanu kontrolu granice. 

Podsjetićemo i da je ministar inostranih poslova, reagujući na zaključke Vlade Republike Srpske, izjavio da situacija sa migrantima nije alarmanta i da nije velika kriza. Ostaje nejasno zašto  je onda Savjet ministara usvojio plan hitnih mjera o kojem danas raspravlja Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH i zašto predsjedavajući Savjeta ministara Denis Zvizdić najavljuje upućivanje nota Srbiji i Crnoj Gori u vezi sa pokušajima da određene grupe migranata preusmjere u BiH .

Osvrćući se na izjave bh. zvaničnika iz perioda kada su se Evropa i zemlje regiona susretale sa izbjegličko migrantskom- krizom a koja je prijetila da preraste u najveću humanitarnu katastrofu nakon Drugog svjetskog rata, BiH je bila spremna za suočavanje sa problemima koje nosi veliki priliv stranih državljana. 

Djela su ipak pokazala drugačije.