Murisa Marić, izvršni direktor Udruženja za zaštitu potrošača "DON" Prijedor, ističe da imamo dvije vrste trgovine, od kojih je jedna koja se odnosi na registrovane online trgovce, a druga je trgovina putem društvenih mreža. 

"Zamka i problem koji se javlja u kupovini online je što se putem društvenih mreža naručivalo od 'igle do lokomotive', bez računa, garancije, bez mogućnosti pregleda robe prilikom preuzimanja, bez popunjavanja bilo kakvih narudžebenica i što su potrošači tok prilikom i dobijali mnogo drugih a ne naručenih artikala", kaže Marićeva za portal InfoBijeljina.

Prema njenim riječima, oni koji su se pak odlučili na legalne trgovine, imali su mogućnost pregleda robe, zamjene i povrata novca, te je potrošačima bilo isto da li su kupovali u trgovinama ili im je roba stizala na kućni prag.

"Osnovne zamke prilikom kupovine putem interneta su što treba dobro paziti gdje i od koga kupujemo. Putem društvenih mreža potrošači nemaju mogućnost razgovora sa trgovcem jer najčešće nema telefonskog broja niti adrese sa koje se roba dostavlja", ističe Marićeva.

Kako dodaje, prilikom ovakve kupovine nema obrasca na kojem popunjavate narudžbu, na kojem možete "zakačiti" i opciju da se roba pregleda prilikom preuzimanja i vrati ukoliko je došlo do greške, dok kod registrovanih legalnih trgovaca to sve imate kao mogućnost datu već na web stranici.

"Osnovni preduvjet trgovine je poznavanje rada na računaru i prepoznavanje ko je u stvari legalan trgovac, a ko prodaje robu na stranicama koje su najčešće uređene slikama iz modnih časopisa. Svaki potrošač treba da provjeri da li robu naručuje narudžbenicom ili samo sa slike, da li ima adresa i mogućnost povrata robe. Ako i stupe putem Facebooka u kontakt sa trgovcem, to još uvijek ne znači da će za robu dobiti fiskalni račun, popuniti obrazac, moći vidjeti robu prilikom preuzimanja i vratiti je ako ima nedostatak", kaže Marićeva.

Ona primjećuje da, u većini slučajeva, dostava putem brze pošte ima svoje dodatne manjkavosti, jer se sve dešava kod primopredaje u nekoliko minuta i najčešće na ulici, pred vratima i u velikoj žurbi onih koji su dostavili robu. 

Tada potrošači ne trađe odnosno ne pregledaju pakete koje su dobili, a sve nakon toga  je kasno za dalju reakciju.

"Ukoliko je potrošač naručio robu na legalnim starnicama ima mogućnost povrata u skladu sa Zakonom o zaštiti potrošača, a ukoliko je ta roba naručena putem društvenih stranica rijetki su savjesni 'trgovci' sa Facebooka koji će izvrštiti povrat robe. U ovakvim slučajevima, potrošači treba da prijave sve u policijske stanice u mjestu prebivališta koje su dužne da suzbijaju cyber kriminal u koji spada nelegalna trgovina", naglašava Marićeva u izjavi za portal InfoBijeljina.