To u slučaju Bosne i Hercegovine znači više od četiri miliona doza vakcina, da se stanovništvo vakciniše u što kraćem vremenu. To je tzv. aktivna homogena vakcinacija, a znači da bi u prosjeku oko 70 odsto stanovništva trebalo biti što prije vakcinisano da bi se dostigao kolektivni imunitet. Za BiH to znači možda i veći procent, s obzirom na tešku epidemiološku situaciju koju smo imali i broj preminulih od virusa korona – kazao je za Fenu prof.dr Karamahić.

 

Raduje ga manji broj inficiranih virusom korona, ali i konstatuje da bi to moglo biti kratkotrajno. Zabrinjava ga broj preminulih od posljedica virusa korona za koji kaže da je u Bosni i Hercegovini i dalje visok. Po broju preminulih BiH je, kako je kazao, među vodećim državama u Evropi.

 

– Kad će se steći kolektivni imunitet. Vakcine se daju u dvije doze, to je dva do tri mjeseca. Treba potom proći još vremena dok se ne stvori kolektivni imunitet. To je već jesen ili kraj kalendarske godine. To će značiti da sa pandemijom ulazimo u narednu godinu, što nije dobro za čitavo naše društvo – naglasio je.

 

Trenutno boljoj epidemiološkoj situaciji doprinijelo je, po mišljenju Karamehića, savjesno poštovanje epidemioloških mjera, činjenica da je značajan broj ljudi u BiH i prebolio koronu, a neki od njih imaju i tzv. spontani imunitet.

 

– Međutim, nemojte da nas to zavara i ne treba tome mnogo pridavati pažnju jer mi nemamo kolektivni imunitet. Najvažnija je imunizacija, uz poštivanje epidemioloških mjera koje imaju efekt – kazao je.

 

Karamehić smatra da sve što duže traje pandemija, bez aktivne imunizacije, raste i strah od pojave novih sojeva virusa.

 

– Virus ne čeka, prilagođava se mjerama i vakcinama. I virus želi da preživi, mutira, mijenja se. Ima mjesta strahu, treba da bude straha od povećanja infekcija. Jedino aktivna imunizacija to može spriječiti. Ništa drugo neće dati efekte – naglasio je.