"Podnosili smo inicijative za izmjene zakona koji se tiču kriptovaluta. Danas organizovane kriminalne grupe nezakonito stečenu imovinu koriste i pretvaraju u kriptovalute te na taj način vrše krivično djelo pranja novca. Mi sada nemamo zakonske mogućnosti da oduzimamo kriptovalute i u tom dijelu potrebno je da se izmijeni zakonska regulativa", rekao je Milenko Kajganić, v.d. glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine na sjednici Doma naroda BiH. 

 

Samo tržište kriptovaluta u svijetu još nije u potpunosti definisano ni regulisano i pojedine zemlje tek su na početku ovog procesa, međutim Bosna i Hercegovina ozbiljno zaostaje za Evropskom unijom u vezi s ovim pitanjem. "Kriptoimovina je djelimično regulisana pravnim propisima Hrvatske i EU i to u dijelu sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma. Razlog je u činjenici što je primijećena upotreba kriptovalutama u nezakonite odnosno kriminalne svrhe te u posljednje vrijeme i kao sredstvo naplate iznude povodom kibernetičkih napada", istakli su nedavno iz Hrvatske narodne banke. 

 

I sam Kajganić u Domu naroda BiH upozorio je da kriminal danas ne poznaje granice, posebno kada je u pitanju organizovani kriminal, a da uprkos tome BiH još nema institucionalni okvir za borbu protiv takvog kriminala. 

 

On je rekao da prioritet BiH treba da bude uspostavljanje pune saradnje sa Europolom te naglasio da je Bosna i Hercegovina jedina zemlja na Balkanu koja nema potpisan ugovor sa Eurodžastom. 

 

Pojasnio je da se većina međunarodne pravne pomoći danas provodi kroz Eurodžast te da je razlog zbog kojeg nije potpisan sporazum sa tom institucijom to što BiH još nije prilagodila svoj Zakon o zaštiti tajnih podataka evropskim direktivama. 

 

"Danas, kada kriminal ne poznaje granice, jedino brzom reakcijom na međunarodnom planu možemo doći do kvalitetnih dokaza i to se vidi po aktivnostima u vezi sa dešifrovanjem kriptoaplikacija", rekao je Kajganić. 

 

I stručna zajednica u Bosni i Hercegovini upozorava na sistemske nedostatke u BiH kada je u pitanju borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, ali i na neuređenosti kriptotržišta. 

 

"Bosni i Hercegovini u vezi s pitanjem kriptovaluta vodilja treba da bude Evropska unija te njeni standardi i rezolucije. BiH, koja teži punopravnom članstvu u EU, treba da se drži u tom kontekstu rezolucija u vezi s pitanjem pranja novca i svakako u segmentu kriptovaluta. Sa takvim korakom normativnog uređenja olakšali bi se poslovi istražnim organima kada govorimo o pitanju zloupotrebe kriptovaluta i kriminalnih grupa, ali i pojedinaca koji su skloni pranju novca na taj način", rekao je za "Nezavisne novine" Armin Kržalić iz Centra za sigurnosne studije iz Sarajeva. 

 

Osim BiH, i mnoge razvijene zemlje u svijetu imaju probleme sa kriptovalutama i pranjem novca i javna je tajna da se dobar dio novca stečenog kriminalnim djelima pere kroz kriptovalute.