Dok zakon u Srpskoj brani – onaj na nivou BiH odobrava korištenje GMO soje za ishranu životinja. Zahvaljujući suprotstavljenosti zakona, genetski modifikovanim proizvodima se trguje na mala vrata. 

Od stotinu kontrolisanih parcela u Republici Srpskoj, na sedam ih je tokom prošle godine utvrđeno prisustvo genetski modifikovanog sjemena. Poljoprivrednici su redom tvrdili - nisu ni znali da je riječ o GMO soji.

Da se stanje sa oranica ne može preslikati na tanjire građana uvjeravaju u Agenciji za bezbjednost hrane Bosne i Hercegovine. Tvrde, ne dobijaju čak ni prijedloge za uvođenje GMO na naše tržište.

- Po našem zakonodavstvu da bi se nešto stavilo na tržište mora dobiti rješenje za to. Trenutno nema ni jednog rješenja, čak nije podnesen ni zahtjev za stavljanje na tržište hrane sa GMO u BiH - kaže Dragan Brenjo, zamjenik direktora Agencije.

Dok je uvoz, prodaja pa i transport genetski modifikovanih namirnica u ozbiljnim državama od početka pod strogom kontrolom, a namirnice proizvedene uz pomoć ove tehnologije posebno označene - kod nas se, po pravilu, o svemu još raspravlja.

Vlasnici nekih od najpopularnijih svjetskih brendova slatkiša i grickalica Mars i Kelogs početkom aprila objavili su da će svoje proizvode proizvedene uz pomoć genetski modifikovanih organizama posebno označavati na američkom tržištu. Iako su njihovi proizvodi sastavni dio i naših polica nije poznato da li i oni sadrže GMO. Pitate li Agenciju za bezbjednost hrane Bosne i Hercegovine, svi proizvodi na domaćim policama potpuno su bezbjedni.

Da sadržaj polica ne odgovara tvrdnjama nadležnih pokazalo se 2013. godine, kontrolom hrane za ljude i životinje u Bosni i Hercegovini. Od 100 uzoraka u 67 utvrđeno je prisustvo genetski modifikovanih organizama. Zbog toga je neophodno aktivnije istražiti stanje na tržištu.

- Ono što je najvažnije je da imamo kapacitete da to uradimo. Smatram da ova država mora naći način da pojača kontrolu - kaže Viktor Bijelić, koordinator ARHUS centra u Centru za životnu sredinu.

O koliko nesigurnoj tehnologiji je riječ govori priča o glifosatu, genetski modifikovanom pesticidu. U prvim godinama odobravan pod mantrom velikog doprinosa u otklanjanju korova, pokazalo se da je izuzetno štetan za ljudsko zdravlje i potencijalno kancerogen.

- Mijenja se svijest. Prvo smo tako slijepo vjerovali da je glifosat bezopasan, sada vidimo da to nije tačno. Ništa od toga nije ispitano do kraja - kaže Novo Pržulj, profesor genetike na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Banjaluci.

Priča o GMO u Bosni i Hercegovini je priča o još jednom potencijalu, tvrde stručnjaci. Evropa, pokazalo se, o ovoj priči nije u potpunosti sigurna, zbog toga tvrde, šansa za osvajanje njihovog tržišta i veliki profit krije se u označavanju proizvoda bez GMO.