Savjetuju ih da hemijski tretman obave u večernjim časovima, kada je temperatura niža.

 

U fazama cvjetanja i početka formiranja mahuna soji je potrebno mnogo vlage. Međutim, kiša u nekim dijelovima Semberije nije pala dva mjeseca, pa se ova uljarica bori da preživi.

 

Radiša Marić navodnjava povrće i nije u mogućnosti da obezbijedi vodu na dva hektara pod sojom. Usjevi su u lošem stanju, kako zbog suše, tako i zbog napada štetočina. Neizvjesno je šta će mu ostati od ovogodišnjeg roda.

 

– Prskao sam, a moraću opet da bih spasao što mogu. Stočna hrana je poskupila mnogo, a strahujem da će cijene još rasti. Mnogo ulažemo, a dobiti nigdje. Teško ćemo pregurati ovu godinu – kaže ovaj poljoprivrednik.

 

Na PD “Semberija” pod ovom uljaricom je 554 hektara, od čega je 30 hektara sjemenske soje. Za sada su usjevi u solidnom stanju.

 

Tehnolog Nikola Krstović kaže da štetočina na oranicama još nema, ali da se očekuje napad grinja usljed visokih temperatura.

 

– Grinje smanjuju intenzitet fotosinteze, pa biljke zaostaju u rastu i formiraju manje i sitnije mahune. Ako se na vrijeme ne uoči i odmah ne reaguje, ova štetočina zahvata cijelu parcelu i može da smanji prinos sigurno 30 do 40 odsto, pa čak i da prepolovi prinose. Pratimo stanje na terenu i reagovaćemo adekvatno ukoliko do tog dođe – kaže Krstović.

 

Poljoprivrednim proizvođačima se preporučuje redovan obilazak parcela, naročito obodnih dijelova i hemijski tretman akaricidima.

 

Đorđe Glišić iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Poslovne jedinice Bijeljina kaže da postoji široka paleta proizvoda koji se koriste za suzbijanje ovih štetočina. Ratare upozorava da je bitno odabrati adekvatan preparat i reagovati kako bi se intenzitet napada suzbio na vrijeme.

 

Proizvodnja soje u Semberiji povećana je otkako su uvedeni podsticaji od 200 KM po hektaru. Osim što je izuzetno korisna komponenta u stočnoj ishrani ova uljarica je dragocjena i kao treći usjev u plodoredu, radi suzbijanja crvenila kukuruza, poboljšanja mehaničke i fizičke osobine zemljišta, a za razliku od većine ostalih kultura – obezbijeđen je i plasman.

 

Tropske vrućine zadaju glavobolju i drugim semberskim poljoprivrednicima.

 

Proizvođači povrća parcele navodnjavaju danonoćno da bi sačuvali rod. Vodeni topovi i pumpe su i na njivama pod kukuruzom, koji u fazi intenzivnog razvoja ima velike potrebe za vodom. Bez navodnjavanja, upozoravaju stručnjaci, nema ni ozbiljne poljoprivredne proizvodnje.

 

U izgradnju sistema za navodnjavanje širom RS od 2013. godine Vlada je uložila 40 miliona maraka. Ova investicija pokazala je punu opravdanost i već sada dala je rezultate što se tiče boljeg kvaliteta i veće proizvodnje.

 

Do sada su završeni sistemi za navodnjavanje u Trebinju, Ljubinju, Bratuncu, Pelagićevu, a najveće površine pod sistemima su u Semberiji.