BiH je pored Albanije jedina zemlja koja nije uvela jedinstveni evropski broj za hitne slučajeve. Otvaranjem jedinstvenog broja 112 u slučaju opasnosti skraćena bi bila procedura, povećana brzina reagovanja i sigurnost građana, koji bi taj broj pozivali umjesto 122, 123, 124 za policiju, vatrogasce i hitnu pomoć.

Dok bi u Federaciji BiH ovaj sistem trebalo da bude uveden u toku ove godine, u Republičkoj upravi Civilne zaštite RS kažu kako podržavaju projekat 112, ali da prije njegove realizacije ima mnogo problema i preduslova koji se moraju riješiti na pravi način.

Sve zemlje članice EU i one koje žele to da budu moraju da imaju jedinstveni broj za opasnosti. Na primjer, neko slomi nogu u kupatilu, a ima blindirana vrata na kući. On mora nazvati hitnu pomoć, reći šta mu se desilo i adresu pa istu proceduru ponoviti i sa vatrogascima. Dok se sve službe između sebe iskoordiniraju, prođe vrijeme.

Ovako je Fahrudin Solak, direktor Federalne uprave Civilne zaštite, ilustrovao prednosti uvođenja jedinstvenog broja za hitne slučajeve 112.

Solak je za "Nezavisne" istakao još neke od prednosti ovog sistema.

"Odmah po pozivu softver odredi lokaciju osobe koja poziva, što će ubrzati procedure, a operater kojeg ste nazvali bi pogledom na računar imao podatke raspoloživih i najbližih službi koje su potrebne u konkretnom slučaju, te osoba neće morati ni da govori gdje se nalazi", rekao je on i dodao da još ne zna koliko bi novca trebalo da čitav projekat bude završen.

"Nisu to ni mali novci, mi imamo 10 kantona, to je 10 operativnih centara", rekao je Solak, dodajući da bi do kraja ove godine sve aktivnosti na uvođenju operativnog centra 112, koje se rade u saradnji sa Ministarstvom bezbjednosti BiH, trebalo da budu završene.

Važnost operativnih centara vidi u činjenici da u BiH oko milion poziva godišnje bude upućeno hitnim službama.

Veselko Elez, direktor Republičke uprave Civilne zaštite RS, kaže kako će se na jedinstveni broj 112 morati preći u budućnosti, ali da treba riješiti mnoga pitanja.

"Prvo je pitanje nadležnosti, jer to nikako ne može biti državni centar. Moraju ga voditi civilne službe, a nikako Ministarstvo bezbjednosti. Oni su željeli da osnivanjem tog operativnog centra dio odgovornosti sa entiteta prenesu na BiH. Kako sistem može biti funkcionalan ako ja zovem iz Banjaluke, a zvoni u Sarajevu", rekao je Elez, dodajući kako su već uložena ogromna sredstva koja su propala.

"Trebalo bi napraviti analizu projekta koji je išao preko Ministarstva bezbjednosti i Savjeta ministara. Potrošeno je više od tri miliona KM, a bez naše saglasnosti i dogovora napravljeni su centri u Sarajevu i Tuzli, koji su uz to nefunkcionalni", naveo je Elez i dodao kako su kasnije od Ministarstva bezbjednosti imali ponude da se naprave još dva centra u FBiH, jedan u Brčkom i jedan u RS.

"Na to smo tražili da u RS budu napravljena dva centra, poslije čega više nismo dobili nikakav odgovor. Ako sam ja nadležan u RS, onda mi trebaju centri tu, a ne u FBiH", kaže on, podvlačeći kako su zahvaljujući sredstvima Vlade RS napravili jedan centar i dijelom ga opremili, te poslali radnike na obuku.

"Da smo bili pomognuti od Ministarstva bezbjednosti BiH, to bi do sada bilo gotovo", ističe Elez.

U Ministarstvu, međutim, kažu kako centri u Sarajevu i Tuzli nisu namijenjeni za odgovor na poziv građana, nego za koordinaciju entitetskih i drugih centara te za međunarodnu saradnju u oblasti zaštite i spasavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih nesreća.

U Ministarstvu su takođe rekli kako su u skladu sa važećim zakonima nadležne lokalne cjeline odgovorne i ovlaštene za prijem, prosljeđivanje informacija i djelovanje u slučaju pozivanja telefonskog broja 112.

"Još nije zakonski utvrđeno koji nivoi će biti nadležni za prvi odgovor. U FBiH  bi to trebalo da budu entitetska ili kantonalne uprave Civilne zaštite, a u RS - MUP i  RUCZ", saopštili su iz resornog ministarstva.