Prema posljednjim podacima Centra za strateška i međunarodna istraživanja (CSIS), sajber kriminal je industrija u usponu, sa velikim profitom, a malim rizikom, te se procjenjuje da ova vrsta kriminala svjetsku ekonomiju godišnje košta više od 400 milijardi dolara, što je više od budžeta mnogih zemalja.

"Najveću cijenu sajber kriminala plaćaju kompanije i nacionalne ekonomije, zatim utiče na trgovinu, konkurentnost, inovativnost i globalni ekonomski rast. Internet ekonomija godišnje generiše između dva i tri triliona dolara profita, od čega na sajber kriminal ode 15 do 20 odsto profita", navodi se u izvještaju.

Globalni gubici koji su u vezi s ukradenim privatnim informacijama procijenjeni su na 160 milijardi dolara. Dio gubitaka za koje je odgovoran sajber kriminal povezan je i sa troškovima oporavka.

"Riječ je o direktnim i indirektnim troškovima. Dakle, šteta nastala samo po žrtvu, a zatim i po treća lica, proces reinstaliranja, vraćanja operativnih sistema, novac, ukradeni podaci...", rečeno je "Nezavisnim" u Odjeljenju za visokotehnološki kriminal MUP-a RS. Prema njihovim podacima, u RS i dalje se kompanije napadaju manje od ličnih računara,  naloga elektronske pošte, naloga  na društvenim mrežama, bankarskih računa fizičkih lica, platnih kartica i kartica za gotovinsko plaćanje.

"Najveća akcija koju smo realizovali bila je sa FBI SAD, zatim na nivou Evrope i Azije, a šteta od sajber kriminala u tom slučaju bila je 800 miliona dolara. Zatim, učestvovali smo u nizu akcija koje su se odnosile na identifikaciju malicioznih softvera, odnosno virusa dizajniranih za krađu identiteta, a zatim novca s bankovnih računa, kreditnih kartica...", podaci su MUP-a RS.

Posebnu opasnost, kako je napomenuto i u Strazburu, predstavlja zloupotreba interneta i društvenih mreža u cilju izazivanja svih oblika diskriminacije, netrpeljivosti i govora mržnje, vrbovanja na terorističke aktivnosti, kao i dječje pornografije.

"Na našu preporuku, u nastavni plan i program je uključen program prevencije različitih oblika nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja, što uključuje i zaštitu djece na internetu, jer ne postoji nijedan efikasan način zaštite djeteta od mogućih rizika kojima mogu biti izloženi osim učenje o prednostima i rizicima ove vrste komunikacije. Samo djeca koja to znaju i imaju dovoljno informacija  mogu prepoznati situacije koje ih povređuju i ugrožavaju", napomenula je za "Nezavisne" Nada Grahovac, ombudsmen za djecu RS, koja sa Odjeljenjem za sprečavanje visokotehnološkog kriminala radi na ovoj oblasti.

Obaveza BiH

Ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić, generalni sekretar Savjeta Evrope Torbjorn Jagland, ministar unutrašnjih poslova Francuske Bernar Kaznev, specijalni predstavnik generalnog sekretara UN-a za sprečavanje nasilja nad djecom Marta Santos Pais, predstavnik Ministarstva pravde Šri Lanke Kamalina de Silva, te nekadašnji ministar inostranih poslova Holandije Uri Rosental narednih dana će diskutovati o spremnosti vlasti da obezbijede vladavinu prava u ovoj oblasti, dok je  za BiH to jedna od obaveza tokom šestomjesečnog predsjedavanja ovom važnom organizacijom koja ima 47 zemalja članica.