FOTO: null

Opsjednutost preplanulim izgledom razlog je zbog koga mnoge pripadnice ljepšeg pola riješe da zakucaju na vrata kozmetičkih salona već u martu. Umjesto sunčanja na suncu, prije se odlučuju za solarijum, a pristupačna cijena ih u tome ne sprečava.

Ovako lake odluke dovode do velikih zdravstvenih problema. Iako su polemisanja o štetnosti solarijuma neiscrpna, svako zastupa svoje mišljenje. Djevojčice, srednjoškolke, na odlazak u solarijum gledaju kao na neizostavnu aktivnost. 

Udruženje dermatovenerologa Srbije podnijelo je prošle godine predlog Odboru za zdravlje i porodicu Narodne skupštine Srbije da se osobama mlađim od 18 godina zabrani solarijum u nadi da će doći do potpune zabrane. O tome, ali i posledicama, štetnom uticaju, mjerama zaštite i kozmetičkim salonima za "Super ženu“ govori predsednik ovog udruženja profesor doktor Željko Mijušković. 

U mnogim državama solarijumi su zabranjeni za osobe mlađe od 18 godina, a u Australiji su u potpunosti zabranjeni. Udruženje dermatovenerologa Srbije je u više navrata imalo sastanke u Ministarstvu zdravlja, ukazivali smo na probleme i predlagali rješenja. Nadamo se da će i u Srbiji uskoro biti donijeta slična zakonska regulativa.

Mnogo je bilo riječi o tome da solarijum šteti do te mjere da može da izazove rak kože. Drugi ipak tvrde da uz umjereno korišćenje i savjet ljekara može ublažiti pojedine simptome bolesti. Gdje se krije istina? 

S dermatološke tačke gledanja ne postoje razlozi za odlazak u solarijum. Ne treba mješati solarijume i medicinske aparate s UV zračenjem. Tačno je da postoje određene bolesti kože koje povoljno reaguju na UV zračenje, ali se u tim slučajevima strogo vodi računa o kumulativnoj dozi koju prima pacijent, vrsti UV zračenja (UVA ili UVB) kao i o drugim aspektima neophodnim za pravilno sprovođenje terapije. Naglašavam da samo dermatolog može procjeniti koja dermatoza treba da se liječi fototerapijom. 

Kako tijelo tačno reaguje na korišćenje solarijuma? 

Svi neželjeni efekti akutnog i hroničnog izlaganja UV zračenju postaju još vidljiviji ako osobe idu u solarijum. Navešću ukratko samo neke:

Brojne bolesti kože (eritemski lupus, rozacea, dermatomiozitis, porfirije, itd.) će se pogoršati prilikom odlaska u solarijum

Što više izlažemo kožu UV zracima imaćemo više mladeža, bora i fleka na koži tijela. Potpuno je nepotrebno prekrivati mladeže flasterom tokom boravka u solarijumu. Tumori kože mogu nastati i na koži na kojoj nema drugih promjena.

Uzimanje određenih lijekova može pojačati dejstvo UV zračenja.

Koliko vremena je zdravo koristiti solarijum, odnosno, kada počinje sa preterivanjem? 

Korišćenje solarijuma je štetno. Čak i samo jedan odlazak u solarijum je štetan. Tamnjenje kože izazvano ponavljanim izlaganjima UVA zračenju u solarijumima minimalno štiti kožu od kasnijeg izlaganja UV zračenju, a njihovim dugotrajnim korišćenjem nastaju oštećenja kože karakteristična za starenje kože izazvano UV zračenjem i povećava se rizik za nastanak karcinoma kože i melanoma. 

Šta podrazumjeva zdravo sunčanje osim zaštitu kremama? 

Preplanuli ten je svakako štetan. Ne savetuje se izlaganje kože UV zracima u namjeri da naša koža poprimi tamniju boju. Poseban oprez prilikom izlaganja UV zracima treba da imaju osobe svijetle boje kože, svijetle dlake i svijetlih očiju, osobe kod kojih je neki član porodice imao tumor kože, osobe koje imaju veći broj mladeža. 

Pisalo se i da korišćenje solarijuma može da dovede i do polnih bolesti, koliko je to tačno? 

Nije tačno. Polne bolesti se prenose seksualnim kontaktom. 

Vlasnici kozmetičkih salona često zanemaruju mjenjanje lampi, koliko je to bitno? Postoji li neki vid kontrole da li se lampe menjaju redovno? 

Pitanje kontrole solarijuma spada u domen rada Ministarstva zdravlja i Ministrastva trgovine. Mišljenje dermatologa je da solarijume treba registrovati kao aparate koji imaju uticaj na zdravlje.

Prevencija melanoma predstavlja veoma važan segment na kome bi trebalo više insistirati. Zbog toga je moto prethodne Evromelanoma kampanje bio: "Ne dozvolite da kasni odlazak kod ljekara dovede do ranog odlaska“. Fokus je da se stanovništvu ukaže da odlaganje odlaska ljekaru može da oteža liječenje raka kože i ugrozi život. 

Najvažnije mjere prevencije su:

  • izbjegavati nepotrebno izlaganje kože sunčevim zracima u periodu od 11 do 17 časova,
  • nošenje zaštitne odjeće, šešira i naočara za sunce koje su nepropustljive za UV zračenje,
  • nanošenje krema i losiona za zaštitu od sunca (protiv UVA i UVB),
  • obavljati samopregled kože,
  • pregled kože seksualnog partnera,
  • neodlazak u solarijume,
  • odlazak kod dermatologa jednom godišnje.

Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )