Rekao je ovo na otvaranju "Kočićeve knjižare" koja se nalazi na otvorenom prostoru pored hrama Hrista Spasitelja u Banjaluci, profesor Duško Pevulja. On je podsjetio da se u ovoj godini obilježava 100 godina od smrti i 115 godina od objavljivanja Kočićeve prve pripovijetke "Tube".

Ova knjižara na otvorenom, čiji je idejni stvaralac i realizator Zadužbina "Petar Kočić" Banjaluka-Beograd na čelu sa Nikolom Vukolićem, biće dostupna svim ljubiteljima pisane riječi do 10. septembra.

Knjižara će, pored djela Petra Kočića, ponuditi obilje literature velikog broja srpskih i inostranih književnika, koja su najvećim dijelom štampana u izdanjima izdavačkih kuća iz Republike Srpske.

Jedna od knjiga koje će krasiti ovaj Kočićev štand je i "Sabrana djela Petra Kočića" u izdanju Zadužbine, a koja je nagrađena prvom nagradom na Sajmu knjiga u Novom Sadu.

- Danas, u mnogim segmentima naših života na ovim prostorima, pa i obilježavanju lika i djela našeg velikog srpskog pisca, mi nismo uvijek na Kočićevom tragu, ne slijedimo tu njegovu misao o slobodi - kazao je Pevulja.

On je dodao da su ovakve manifestacije i ideja o knjižari na otvorenom sa njegovim imenom, dobar put "da mu se odužimo za sve ono što nam je ostavio i o čemu je u svojim djelima govorio".

- U svakoj Kočićevoj rečenici mi prepoznajemo sebe, jer je on pisao o živim, stvarnim likovima sa Zmijanja. Čini mi se da niko na takav način, kao on, nije mogao da zaviri u dušu čovjeka, i da osjeti taj njegov slobodarski duh, za kojim je on čeznuo, a za kojim i mi danas čeznemo - kazao je Vukolić.

O Kočiću je na otvaranju ove knjižare besjedio i književnik Ranko Risojević koji je istakao da u svojim djelima pokušava da slijedi književnu liniju koju je iscrtao Petar Kočić. On je podsjetio i na veliki značaj i djelo književnika i prevodioca Kolje Mićevića koji je napisao najkraću, ali prekrasnu pjesmu o Kočiću:

Skočiću Kočiću,

lud od smijanja

u vrh Zmijanja.

"Kočićeva knjižara" organizovana je u saradnji sa gradom Banjaluka.

Izložba skulptura

Ugledni umjetnik iz Francuski Žoel Basta napravio je interesantne skulpture likova iz djela Petra Kočića. One su svojom autentičnošću pred mnoštvo zainteresovanih Banjalučana donijele dašak Zmijanja, te prisutne "uvukle" u neprolaznu misao velikom srpskog pisca i narodnog tribuna.