Za pite se uvijek govorilo da su sirotinjska hrana na kojoj su mnogi stasali. Ali, i one su danas čisti luksuz. Naprimjer, u Sarajevu kilograma bureka košta od 17 do 20 KM, sirnice i zeljanice od 14 do 18 KM. Najjeftinija je krompiruša koja košta od 11 do 14 maraka za kilogram. Jedan burek u Banjaluci u prosjeku košta oko 4,5 maraka, toliko je i sirnica, dok je krompiruša oko 4 marke.

Cijene zavise od pekare do pekare, kupci će vam reći da su pite sve skuplje, a gramaža sve manja. U jednoj banjalučkoj pekari su rekli da znaju kolike su cijene sarajevskih pita, da oni za sada neće poskupljivati, ali postoji ali.

-Ako dođe do poskupljenja brašna, kao što se već priča, moraćemo i mi da korigujemo cijene, jer nam se neće isplatiti da radimo po trenutnim. Sve zavisi kada će i za koliko da poskupi brašno- poručili su za Srpskainfo. I tačno je da se već neko vrijeme priča da bismo mogli da osjetimo još jedan udar na džepove. Kako raste cijena pšenice na svjetskim berzama, stižu najave da će u BiH poskupiti brašno.

Mlinari iz Srpske nedavno su nam rekli da će prinos kukuruza zbog suše podbaciti za oko 20 odsto, pa će veći dio pšenice ići u stočnu hranu, što će povući cijenu merkantilne pšenice na gore. Ako dođe do poskupljena brašna, to će biti za 2 KM po vreći od 25 kilograma.

Murisa Marić iz Udruženja potrošača „Don“ Prijedor ističe da je poznato da smo mi veliki uvoznici brašna, ali i da ne razmišljamo da domaću poljoprivrednu proizvodnju treba da podignemo na mnogo viši nivo.

-Pored politikanstva, jer ovdje se više ne može govoriti o politici, vlade bi trebalo da se bave razvojnim dijelovima, kako pomoći poljoprivredniku. Nisam sigurna da imamo takvu snagu u političkom establišmentu i zato nam je ovako katastrofalno stanje – poručuje ona za Srpskainfo i dodaje kako je potrošačka korpa veća od 3.200 KM, te da prosječna plata može da podmiri tek 40% potrošačke korpe.

Kako da nam nije dosta skoro svakodnevnih poskupljenja, pa onda Međunarodna organizacija za kafu saopšti da su cijene kafe u porastu u posljednje vrijeme i na najvišoj su vrijednosti u  posljednjih 13 godina. Kod nas je ona već skupa.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, kilogram mljevene kafe u avgustu 2021. godine u prosjeku je koštao 12,96 maraka, a u istom mjesecu ove godine 19,35 KM. U kafićima i restoranima u Srpskoj prije tri godine šoljica kafe u prosjeku je koštala 1,44 marke, dok je ove godine 2,15 KM. I ovdje je riječ je o poskupljenju od 50 odsto za samo tri godine. Najavljuju se i nove cijene upravo zbog svjetskih trendova.

– Ako se negdje priča o krizi u proizvodnji kafe, mi ovdje odmah dižemo cijene. Za mnogo toga smo uskraćeni, pa će podizanjem cijena kafe sve rjeđe biti naše druženje. Jer, ispijanje kafe za nas je socijalni brend – naglašava Marićeva. Poručuje i kako se unazad dvije, tri godine mučimo sa poskupljenjima.

-Mislim da će nekada proučavati kako smo mi preživljavali i kako je inflacija uticala na nas. Mi smo zemlja u kojoj je bilo koji proizvod skuplji ovdje nego u daleko bogatijim zemljama – kaže ona. Svakodnevna poskupljenja nas tjeraju da kupujemo manju gramažu i manje kvalitetne stvari.

-Mi se kvalitetno ne hranimo godinama. U našim trgovinama kupujemo pasulj iz Argentine. Ili još drugih proizvoda za koje ne znamo kako se proizvodi, šta se koristi. Ovdje je apsurd pričati o zdravoj hrani – poručuje Marićeva.