Iako rijetko tko od njih uspije dobiti azil, samo podnošenje zahtjeva velik je teret za administraciju tih država, javio je Jutarnji list .

Upravo zbog velikog porasta tog broja, Evropska unija ne isključuje ni krajnju mjeru ponovnog uvođenja viza za građane Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Albanije i Crne Gore. Tim državama je još 2009. godine ukinut vizni režim, a u tom režimo ostalo je samo Kosovo.

Prema izvještaju Evropske komisije, objavljenom juče u Briselu, broj građana ovih država koji su tražili azil u EU tokom 2014. godine povećao se za čak 40 odsto u odnosu na godinu ranije. Ukupno je to više od 50.000 ljudi, a sve to EU vidi kao “zloupotrebu vizne liberalizacije” i traži oštre mjere tih država da se takva praksa spriječi.

Vraćaju emigrante

Koristi od vizne liberalizacije doista se vidljive kada je riječ o jačanju kontakta između ljudi i poslovnim mogućnostima. Ali zloporaba bezviznog režima onih koji traže azil u EU se mora riješiti,  izjavio je u Briselu Dimitris Avramopulos, povjerenik za unutrašnje poslove i migracije.

On je najavio da će već početkom ožujka posjetiti Kosovo i Srbiju, države iz kojih dolazi najveći broj azilanata u EU s područja Balkana.

U ovom izvještaju nije uključen i fenomen masovnog ilegalnog prelaska građana s Kosova na teritoriju EU, koji ulaze preko srbijansko-mađarske granice jer se radi o građanima države koja nema viznu liberalizaciju. Ali i to je zabrinulo Evropsku uniju, a Njemačka i Austrija već su počele vraćati takve emigrante.

Informativna kampanja

U isto vrijeme stopa prihvaćanje zahtjeva za odobravanje azila znatno je pala. Najveća grupa onih koji traži azil u EU dolazi iz Srbije, više od 40 posto ukupnog broja građana država zapadnog Balkana. Slijede Makedonija, Albanija, BiH, a najmanji broj je iz Crne Gore.

Evropska unija predlaže državama regije da ojačaju informativnu kampanju da bi građanima objasnili da u EU gotovo da nemaju šanse dobiti azil.

Isto tako traže od njih da sarađuju u borbi pritiv grupa organizavnog kriminala koje organizuju, a u slučaju kosovskih građana i krijumčare ljude u EU s lažnim obećanjima da mogu dobiti azil.

Evropska unija pojednostavila je procedure uvođenja viza i, ako su neke države članice, poput Njemačke, Austrije, Holandije, Belgije i Francuske, najavile da bi mogle predložiti odluku u vraćanju viznog režima, i Hrvatska bi kao članica EU - iako nije članica Šengena- morala slijediti tu odluku i uvesti vize za građane Srbije i BiH.

Nepoželjna mjera

Takva mjera je nepoželjna sa stava država članica Evropske unije, uključujući i Hrvatsku, ali jedini je način da se smanji broj onih koji zloupotrebljavaju viznu liberalizaciju da bi u EU tražili politički azil.

Režim za BiH

Dio državljana BiH već je osjetio što znači kada se hiljadu  kilometara spoljnihgranica EU spusti na graničnu liniju njihove zemlje, a oni se nađu s druge, “pogrešne” strane nove granice. Naime, Hrvatska je od 1.jula 2013., kada je ušla u EU, uvela vize za one državljane BiH koji nemaju biometrijski pasoš.

Odluku o tome Vlada je donijela na sjednici 9. maja 2013. Banski su dvori tada izvan snage stavili Sporazum o ukidanju viza, koji je potpisan u Sarajevu u decembra 2003.

Ovdje valja naglasiti kako vizu za ulazak u Hrvatsku trebaju samo oni državljani BiH koji nemaju biometrijski pasoš, a takvih je ipak razmjerno malo.