Javno Bosni i Hercegovini obećavaju pomoć u procesu ulaska u EU, a istovremeno čine sve da je ekonomski marginalizuju i oslabe, te istisnu sa svog tržišta. To je, ocjenjuju eksperti, konstanta ekonomske politike Zagreba prema cijelom regionu, a pogotovo prema prvim komšijama, sa kojima dijele najdužu granicu.

Najnovija necarinska barijera, kojom je usred sezone taksa za uvoz voća i povrća iz susjednih zemalja povećana čak 22 puta, samo je nastavak priče započete još prije ulaska Hrvatske u EU.

Unska pruga, izvoz mlijeka

Zatvaranje Unske pruge, koja povezuje region sa vodećim lukama srednjeg Jadrana, pokušaj zadržavanja dvostrukih EU i CEFTA standarda 2012. godine, te blokada izvoza mlijeka iz BiH 2015. godine najeklatantniji su primjeri takve politike.

- Pokušaj da zadrži pogodnosti koje imaju članice CEFTA i nakon ulaska u EU, pa i insistiranje na takozvanoj „tradicionalnoj trgovini“, što je izmišljena kategorija, u stvarnom životu se svodilo na jedno: da Hrvatska nama svoju robu izvozi bez carina ili sa minimalnim taksama, a da istovremeno nametima oteža izvoz naše robe u Hrvatsku i ostatak EU – kaže potpredsednik Privredne komore RS Mihajlo Vidić.

Podsjeća da je 2015. pokušaj Hrvatske da blokira izvoz mlijeka iz BiH u EU osujećen zahvaljujući energičnoj i brzoj reakciji Savjeta ministara BiH, prije svega resornog ministra Mirka Šarovića.

- Taj primjer pokazuje da organi BiH mogu zaštiti svoju privredu, ako to hoće. Vjerujem da će i ovog puta tako postupiti – kaže Vidić.

Žalba Briselu

Mirko Šarović je već sazvao predstavnike pet balkanskih zemalja na sastanak u Sarajevo odakle će, u ponedeljak, uputiti Briselu zajednički odgovor na, kako je ocjenio, „diskrimanatornu“ odluku Hrvatske o taksama na voće i povrće.

Ali, kada je u pitanju dugogodišnja tiha saobraćajna marginalizacija BiH, nema tako energičnog odgovora. Uprkos tome što iz luka Split, Zadar i Šibenik traže njeno otvaranje, pa i uprkos potpisanom međudržavnom sporazumu, Unska pruga, nekad žila kucavica teretnog saobraćaja na ovom dijelu Balkana, već sedam godina je zatvorena.

Enis Džafić, direktor Železnica Federacije BiH, tvrdi da bi se tom prugom, da je u funkciji, moglo preko BiH prevoziti preko milion tona robe godišnje, iz jadranskih luka prema Mađarskoj, te centralnoj i istočnoj Evropi.

- Ne znam zašto je Hrvatska 2010. jednostrano zatvorila tu prugu, ali priča da je to zbog toga što naš dio pruge nije u funkciji pokazala se netačnom. Mi odnedavno tom prugom prevozimo gips iz Kulen Vakufa u Našice i nije bilo nikakvih problema – kaže Džafić.

Upućeni tvrde da stvar nije u stanju pruga, nego u nastojanju Hrvatske da sav teretni transport sa Unske preusmjeri na Ličku prugu, koja prolazi njenom teritorijom, kako bi se zaobišla BiH.

Bitka za sezonu

U Privrednoj komori RS ocjenjuju da će Hrvatska vjerovatno morati da povuče odluku u povećanju taksi na uvoz voća i povrća i da su u Zagrebu vjerovatno svjesni toga, ali pokušavaju da „dobiju na vremenu“.

– Neka borba za osporavanje te barijere potraje mjesec, mjesec i po, u međuvremenu će turistička sezona, a i sezona voća i povrća proći. Ono što se ubere a ne proda propašće, a oni će ostvariti svoj cilj: da ovog ljeta pogoduju svojim proizvođačima. Naši voćari i povrtlari, naročito na sjeveru RS, gdje su najviše okrenuti hrvatskom tržištu, već su propali zbog suše. Ovo će ih dokusuriti – kaže Mihajlo Vidić.