FOTO: pixabay

Rađena su mikrobiološka ispitivanja na prehrambene proizvode, promjene pri kraju roka trajanja te nakon njegovog isteka, a povod je bila činjenica da jako puno hrane završi u smeću zato što ljudi ne razumiju oznake za rokove trajanja.

Prema brzini kvarenja, hrana se dijeli na tri grupe. Najkraći rok trajanja imaju svježe meso, riba i mliječni proizvodi te voće i povrće. Na njima piše 'Upotrijebiti do' i tog roka se treba pridržavati, piše 24sata. 

Izuzeci su mogući, uz dobru procjenu, ali kako izuzetke nisu precizno odredili, možda je bolje ne rizikovati.

U drugoj kategoriji je zapakovana hrana poput tjestenina i keksa. Na njoj piše 'Najbolje upotrijebiti do' te su navedeni dan, mjesec i godina. Taj rok je između tri i 18 mjeseci.

U trećoj kategoriji je hrana u konzervama na kojoj piše 'Najbolje upotrijebiti do kraja' uz navedeni mjesec i godinu. Jestiva je i godinu dana ili više od isteka roka, ako ambalaža nije otvorena ili oštećena.

Može se jesti i nakon roka

"Hrabro je objaviti ovakavu listu jer većina tih namirnica ipak mijenja svojstva. Postaje slabijeg kvaliteta, iako se čovjeku vjerojatno neće ništa dogoditi ako je pojede", rekao je Marijan Katalenić.

"Zato se dio hrane može jesti i nakon što istekne rok ‘Najbolje upotrijebiti do’", objasnio je Marijan Katalenić.

Često se, međutim, čuje i da proizvođači skraćuju rokove i kako bi bili sigurni da se hrana ne pokvari, kao i zbog straha od kritike na društvenim mrežama.Problema zna biti i na listama sastojaka. Ponekad na deklaracijama ne pišu svi, a navedeni su oni kojih nema.

"Proizvođači mogu pojačivačem ukusa prikriti loš kvalitet mesa. Tako manje kvalitetan proizvod proglase kvalitetnijim, iako može biti i zdravstveno neispravan" i dodaje da kod nas nije bilo slučajeva kao u EU, kad su u lazanjama umjesto govedine pronašli konjetinu.

Da bi se med zvao bagremov, mora imati najmanje 20% peludnih zrnaca bagrema i svojstven ukus što isprobavaju stručnjaci.

Ako su proizvodi pogrešno deklarisani, a nisu opasni, samo dobiju novi, ispravan naziv. No često ni alergeni nisu označeni. U Njemačkoj su u mljevene lješnike dodali jeftiniji kikiriki, a otkrili su to kad su se javili alergični potrošači.

Bakterije u mesu i ribi

Najkraći rok trajanja imaju svježe meso i riba, meki i svježi sirevi, maslac, mliječni deserti, punjeni kolači te narezano voće i salate. I na hladnom u njima brzo rastu bakterije i plijesni pa se treba strogo držati roka.

Plijesan u kolačima

Oznaku ’Upotrijebiti do’ imaju hljeb, kolači, jogurti, sirevi, polutrajne kobasice te povrće i voće. Većina mora biti u frižideru i roka se treba pridržavati jer se može razviti plijesan. Voće i povrće ne smije biti oštećeno.

Grickalice užegnu

Duži rok imaju suvi keks, musli, pahuljice, čokolade, slane grickalice, ulje, tvrdi sirevi, instant supe. Mogu se koristiti i nakon što istekne rok ‘Najbolje upotrijebiti do’, ako ne užegnu ili se pojave crvići i plijesan.

Kukci u tjestenini

Najduže traju tjestenine, šećer, brašno, kava, voćni sokovi, tvrde bombone. Mogu biti dobri i godinu dana nakon isteka roka ‘Najbolje upotrijebiti do’, no treba paziti da nisu užegli, navukli vlagu ili kukce.

Nije ni so ‘vječna’ 
Iako je objavljeno da se so i čaj mogu koristiti dugo nakon isteka roka, stručnjak za sigurnost hrane Marijan Katalenić s time se ne slaže. Kaže da se jod u soli smanjuje, a čaj i drugi proizvodi prepoznatljivi po aromama ipak ih gube.

Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )