U lancu od proizvođača do potrošača kajmak pokupe trgovci, najmanju zaradu vide proizvođači, a najveći ceh plate potrošači. Razlog za to je, tvrde proizvođači, što roba dok stigne do rafova promijeni više posrednika, a dok svako uzme svoj dio kolača, cijena poraste nekoliko puta.

Predsjednik Udruženja povrtara RS Brane Mastalo kao primjer navodi krompir, koji kod dobavljača košta 20 feninga po kilogramu, dok u prodavnici i pijaci prelazi i marku.

- Zbog niskih naših cijena i mnogo neprodate robe mi poljoprivrednici tonemo u sve veći minus, a da bismo to povrće proizveli, moramo uložiti mnogo truda i novca - rekao je Mastalo.

Prema riječima predsjednika Udruženja voćara RS Dragoja Dojčinovića, jabuke poskupe i do šest puta dok prođu kroz ruke nakupaca.

- Trgovci, koji kod nas kupuju jabuke na veliko kilogram plaćaju od 30 do 50 feninga, a na tezgama ih prodaju i za četiri KM. Oni nisu realni i pošteni ni prema nama ni prema potrošačima. Zbog takvog njihovog ponašanja između nas su već odavno narušeni odnosi - rekao je Dojčinović, navodeći da bi cijene na rafovima bile mnogo niže kada nakupci ne bi nabavljali jedni od drugih, nego direktno od proizvođača, jer svaki trgovac najmanje udvostručava cijenu proizvoda.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara RS Vladimir Usorac povlači paralelu između cijene kilograma pšenice, koja košta između 30 i 32 feninga i hljeba, koji košta od 1,20 i 1,30 KM.

- Od kilograma pšenice mogu se napraviti dvije vekne hljeba, što znači da je više od pet puta viša cijena hljeba od same pšenice - rekao je Usorac i dodao da je slična situacija i sa mlijekom, koje se u malo kojoj prodavnici može naći ispod marku i po, a mljekari za litar dobijaju 50 feninga.

Vlasnici prodavnica više cijene pravdaju troškovima transporta i obavezama koje imaju prema državi.

- Većina nas voće i povrće uzima od nakupaca, koji su već udvostručili cijenu, a da bismo i mi nešto zaradili, dodajemo svoju maržu - rekla je trgovac Jelica Vuković.

Zbog visokih cijena voća i povrća i sumnjivog kvaliteta stanovnici RS se sve češće okreću vlastitoj proizvodnji.

- Ima već pet godina kako svakog proljeća proizvedem povrće potrebno za potrebe moje porodice. Ne sumnjam u kvalitet povrća naših proizvođača nego onog iz uvoza, koje prodaju po istim cijenama, a koje nimalo nisu korektne - rekla je Jadranka Marić iz Prijedora.

Kontrole

Poljoprivredni proizvođači ističu da bi inspektori trebalo više da povedu računa o tome kakav je kvalitet robe koja se prodaje na pijacama i u tržnim centrima.

Prema njihovim riječima, često se dešava da nekvalitetna roba iz uvoza, od voća i povrća do mesa, preplavljuje tržište, dok domaći proizvodi propadaju.