Međutim, danas, u eri održivog i odgovornog poslovanja, sve više hotela razmišlja o tome da ukine ovu formu doručka ili večere, kako bi se smanjio otpad i nepotrebno bacanje hrane.

Šta će biti sa beskrajno poređanim delikatesima na stolovima koje smo oduvijek voljeli?

Švedski sto je vrsta obroka koji se sastoji od više pripremljenih toplih i hladnih jela posluženih na većem stolu ili pultu.

Gost se sam služi i uzima šta i koliko želi. Ovu formu posluženja definiše i kvalitet i kvantitet.

Upravo to, što se gosti sami služe, i obilno polužena hrana, odrediće i njegovu budućnost.

Luksuzno, ali prije svega izdašno iskustvo švedskog stola moraće da se prilagodi vremenu pred nama i svakako neće biti više isto, prenosi B92.

Pored činjenice da gosti mahom uzimaju i nekoliko puta više hrane koju ne mogu da pojedu, koja se na kraju iz njihovih tanjira baca, takav slučaj je i sa hranom serviranom na stolovima.

Osoblje hotela ili restorana uklanja ostatke hrane sa švedskog stola, uglavnom netaknute i svježe, i odlaže je u smeće.

Hrana je obrađena i poslužena, i ne može više da se koristi, zbog strogih propisa o bezbjednosti i čuvanju namirnica.

Otprilike oko 19% hrane dostupne potrošačima se ukupno baci u maloprodaji, uslužnim djelatnostima i ugostiteljstvu.

Kako hoteli i restorani mogu smanjiti bacanje hrane?

Zakoni o sigurnosti hrane nameću stroge odredbe hotelima, svaki prehrambeni proizvod koji je izložen za konzumaciju, a gost ga nije konzumirao, odbacuje se kako bi se ublažili potencijalni zdravstveni rizici.

Kako bi svoj doručak ili večeru učinili održivijim, neki hoteli su u potpunosti ukinuli formu švedskog stola.

Neki ih jednostavno nikada nisu vratili nakon što je COVID zaustavio postojanje takvih "stanica" sa hranom, navodi Euronews.

Međutim, šef sa Mišlenovom zvjezdicom Masimo Botura kaže da postoje brojne prednosti švedskog stola za goste i da postoje načini da se takva usluga učini održivijom.

Švedski stolovi, ne samo doručak ili večera, odličan su način da se gostima ponudi kompetan ukus lokalne tradicije, navodi Botura.

U njegovoj kuhinji, višak i ostaci hrane su u stvari prilika za kuvare da iskoriste svoju kreativnost i naprave nešto novo od hrane koja se vrati u kuhinju, umjesto da ode u otpad.

Osim toga, u njegovoj kuhinji Casa Maria Luigia u Modeni preduzeti su su koraci koji uključuju ponudu manjih tanjira gostima, smanjenje veličine porcija kolača i hljeba, kao i davanja savjeta gostima koji će im pomoći pri odabiru prikladnih porcija.

Botura takođe preporučuje da hoteli imaju stanice za kuvanje uživo gdje se jela pripremaju na licu mjesta.

Ovo je zabavno iskustvo za goste, ali takođe znači smanjenje viška unaprijed pripremljene hrane. Svaki gost dobija tek pripremljenu prikladnu porciju hrane, prenosi TU Magazin.

Danas se ovakav vid usluge transfomiše u neku hibridnu varijantu samoposluživanja koje je potpomognuto stručnim licima ili poslužiteljima koji izabranu hranu "pakuju" na tanjire. Dupli posao, mnogi bi rekli, ali to je jedini način da se prebrodi kriza. Vi izaberete, oni vam posluže.

Uz obroke u tanjirima, smanjenje bacanja hrane malo je lakše. Veličine porcija u tanjirima može pažljivo definisati menadžment za hranu i piće kako bi se višak sveo na minimum.

U slučajevima kada i tako ima ostataka, viškove hrane treba donirati uglednim društvenim subektima sa kojima smo se može razviti lokalno partnerstvo.

Izvještaj UN-ovog Programa za okolinu o indeksu bacanja hrane za 2024. pokazao je da je 1.05 milijardi tona hrane otišlo u otpad 2022. godine.

Ovi poražavajući podaci samo pokazuju koliko je urgentno redefinisati prioritete, i koliko je potrebno što prije donijeti određene zakonske uredbe kako bi se stalo na put bacanju hrane i neporebnom trošenju vrijednih resursa.