Ako ih ovo tijelo odbije, oni neće moći stupiti na snagu pa će biti doveden u pitanje i uspjeh Berlinskog procesa.

 

Radi se o sporazumu o slobodi kretanja s ličnom kartom na zapadnom Balkanu, sporazumu o priznavanju stručnih kvalifikacija doktora medicine, doktora dentalne medicine i arhitekata i sporazumu o priznavanju kvalifikacija visokog obrazovanja na zapadnom Balkanu.

 

Savjet ministara BiH prekjuče je održao sjednicu na kojoj je traženo od Predsjedništva BiH da prihvati ove sporazume i da ovlasti Zorana Tegeltiju, predsjedavajućeg Savjeta ministara, da ih formalno potpiše u Berlinu.

 

"Sporazumi će nakon odobravanja biti upućeni u proceduru usvajanja i ratifikacije međunarodnih ugovora, u skladu sa propisima BiH. Potpisivanjem ovih sporazuma lideri zapadnog Balkana nastaviće jačati regionalnu saradnju važnu za svakodnevni život približno 18 miliona ljudi u regionu, olakšavanjem njihovih putovanja i stvaranjem uslova za povećanje mobilnosti stručnjaka, studenata, naučnika i akademskog osoblja", navedeno je u saopštenju Savjeta ministara.

 

Kako saznaju "Nezavisne", Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, je nakon razgovora s Manuelom Zaracinom, specijalnim predstavnikom Njemačke za zapadni Balkan, pristao da se sporazumi potpišu pod uslovom da se poštuju institucije RS.

 

"Nezavisne" su, podsjećanja radi, u proteklom periodu više puta pisale o želji zvaničnog Berlina da oživi Berlinski proces, koji je startovao 2014. godine inicijativom bivše kancelarke Angele Merkel.

 

Predstojeći dugo najavljivani samit Berlinskog procesa, koji 3. novembra organizuje Olaf Šolc, njemački kancelar, zajedno sa Saveznom vladom te zemlje, biće prva prilika da se vidi iskrenost EU za evropske integracije zapadnog Balkana.

 

Kako smo pisali, Njemačka želi u ovu inicijativu utopiti "Otvoreni Balkan", sličan proces koji su započele Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija, a koji ima podršku i SAD. Ukoliko ovi sporazumi budu potpisani u Berlinu, to će Berlinski proces vratiti na mapu i dati mu primat u odnosu na "Otvoreni Balkan", koji će onda imati izbor ili da se uklopi u Berlinski proces, ili da prirodno odumre.

 

Inače, u regionu boravi i Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, inače bivša ministarka odbrane Vlade Njemačke i bliska partijska koleginica Merkelove, a u najavi je potpisivanje nekoliko sporazuma s ovim zemljama. EU, naime, želi pomoći zemljama zapadnog Balkana u suzbijanju posljedica energetske krize, a u najavi je i potpisivanje novog sporazuma s Frontexom o menadžmentu granica.

 

Iz Ministarstva bezbjednosti juče je "Nezavisnim" rečeno da BiH i dalje nema potpisani sporazum s Frontexom jer je Narodna skupština RS prošle godine uložila veto, ali da će novi sporazum automatski zamijeniti stare sporazume koje su zemlje potpisale, pa postoji mogućnost da BiH uskoro potpiše novi sporazum s ovom evropskom agencijom za čuvanje evropskih granica, posebno kad su ilegalne migracije u pitanju.

 

Fon der Lajenova je juče u Skoplju rekla da je EU pripremila paket podrške za cijeli zapadni Balkan kako bi mu pomogla u suočavanju s energetskom krizom, a danas u Sarajevu će biti objavljeno koliko će sredstava pripasti BiH.

 

Johan Zatler, šef Kancelarije EU u Sarajevu, juče je pozdravio odluku Savjeta ministara BiH o usvajanju Pravilnika o zajedničkoj kontaktnoj tački Evropolu u BiH.

 

"Ovo je dobra vijest da je BiH napravila važan korak ka potpuno operativnoj zajedničkoj kontaktnoj tački. Ohrabrujem da se preduzmu konačni koraci narednih sedmica ka efikasnijoj saradnji protiv prekograničnog kriminala", naveo je Zatler juče na svom Twitter nalogu.