
Brojni građani Bijeljine i Republike Srpske, koji su pretrpjeli štetu zbog afričke kuge svinja, pored odštete koju su dobili, imaju pravo i na obeštećenje za izgubljenu dobit, a zakon je na njihovoj strani, što je potvrdio i drugostepeni sud pravosnažnom presudom, ističe za InfoBijeljinu bijeljinski advokat Rade Krstinić.
Podsjetimo, to zastarijeva vrlo brzo, u junu 2026, tako da bi oni, koji planiraju podnijeti tužbu, morali da požure i to učine do tog roka.
Podsjetimo, kako je InfoBijeljina ranije pisala, Krstinić je bio advokat jednom našem sugrađaninu, koji je u tužbi protiv Republike Srpske, odnosno resornog ministarstva, te grada Bijeljina, pravosnažno dobio tužbu. Tužene strane će njegovom klijentu morati solidarno isplatiti odštetu na ime izmakle koristi, uključujući i zakonsku zateznu kamatu, te troškove parničnog postupka.
Na naše pitanje kolika je šteta na izgubljenu dobit, on pojašnjava da to zavisi od toga da li je u pitanju pravno ili fizičko lice, mada mi, podsjeća, imamo velikih farmera i fizičkih lica koji su imali 1.500 do 2.000 svinja. Postoje, ističe, i kvalifikacije svinja, a s tom temom se upoznao kada je čitao zapisnike komisija koje su izlazile i procjenjivale tu štetu.
Treba biti obazriv
"Ono što bih ja napomenuo - treba biti obazriv zato što su vrijednosti sporova poprilično velike i sve prelaze cenzus, takozvani revizacioni cenzus. Za fizička lica on je 30.000, za pravna lica 50.000 KM i manje-više svi farmeri, neću reći svi, prelaze taj iznos i tako da će, mogu reći 100 odsto, suprotna strana, Pravobranilaštvo koje zastupa Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Grad Bijeljina, uložiti reviziju sudu Republike Srpske“, naveo je sagovornik InfoBijeljine u našoj emisiji Kafica.
Prema njegovim riječima, od stava tog suda će se znati konačnica.
POVEZANE VIJESTI:
Bijeljinski advokat Rade Krstinić: Do juna rok za odštetu sudskim putem zbog svinjske kuge (VIDEO)
"Da li će ova odluka ostati na snazi ili će se eventualno desiti neke promjene u smislu da ima više varijanti? Trenutno, sada je na snazi zakon koji je na strani ljudi koji su imali štetu, odnosno naših farmera“, naglašava Krstinić.
Ko procjenjuje štetu
Prema njegovim riječima, kolika je šteta procjenjuje vještak veterinarske struke. Tačno se, dodaje, zna kolika je šteta na malim prasićima, kolika na priplodnim nazimicama, kolika na suprasnim krmačama, kolika je na velikim tovljenicima i tako dalje.
"To je jednostavno, procijeni vještak veterinarske struke i to je što je. Konkretno za ovu presudu sada, tu je 'obična' šteta bila 186.000 KM i to je jedna od srednjih šteta. Ima dosta većih šteta za fizička lica, a pravna imaju daleko veću. A izgubljena dobit na ovom slučaju je bila 350.000 KM“, kaže Krstinić.
Bitno je, dodaje, napomenuti da su ljudi koji su imali štetu bili prijavljeni u skladu sa zakonom u APIF-u i u registru farmi Republike Srpske.
"Prijavljeni su kao domaćinstva, neko komercijalnog, a neko nekomercijalnog tipa. I njima je osnovna i primarna djelatnost uzgoj, tov i prodaja svinja. Imamo situaciju da je kompletna porodica osigurana preko tog poljoprivrednog gazdinstva. Ljudi žive isključivo od toga i drugog posla nemaju i bave se tom djelatnošću“, napominje Krstinić.
Preko noći izgubili sve
Imamo, kaže, situaciju da tom čovjeku bude eutanaziran kompletan njegov stočni fond.

"Imamo situaciju da su se ljudi bavili po 30 - 40 godina time. Djed, otac, pa on i preko noći izgube sve“, ističe Krstinić.
Na pitanje da li ova presuda može da postane sudska praksa, naš sagovornik daje jasan odgovor.
"Pa da vam kažem, iskreno, ja se nadam. Kada sam uzeo ove predmete da radim, bavio sam se malo istraživanjem i da vidim šta kaže sudska praksa“, ističe on.
Pojavilo se nešto, pojašnjava, što nema veze sa svinjama, ali je bilo slično, pa je to malo koristio kao parametar na početku. Imali smo, pojašnjava on, pčelinju kugu 1987. godine.
Slična situacija prije četiri decenije
"I imamo revizioni stav tadašnjeg Vrhovnog suda BiH, jer tada je postojao Vrhovni sud BiH, gdje je zauzet stav da su ljudi imali štetu usljed te pčelinje kuge i imali su štetu na košnicama pčela i ljudima je isplaćeno. Međutim, ko je bio vispren i otišao na sud u to vrijeme, sud je zauzeo stav - jeste isplaćena obična šteta, ali pčela daje med i morala se isplatiti izgubljena dobit. I to je to, samo što nije pčela u ovom slučaju, nego svinja“, pojašnjava Krstinić.
On dodaje da naši Semberci, seljaci koji se bave tom djelatnošću, imaju pravo da naplate tu štetu. I onaj ko treba da plati, neka plati, poručuje.
"U ovom slučaju i prvostepeni i drugostepeni sud su rekli da su dužni štetu nadoknaditi solidarno i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Grad Bijeljina. Oni su presudom označeni kao odgovorni da treba da plate solidarno štetu. Oni su zajednički učestvovali u kompletnom ovom postupku - zajednički inspekcijski nadzori, kontrola, eutanazija i sve što su radili, radili su zajedno“, kaže Krstinić.