Na popularnoj platformi za online prodaju olx.ba trenutno se u kategoriji iznajmljivanje i obuhvaćene su sve lokacije u BiH oglašava – 1851 stan, 272 kuće, 1463 poslovna prostora te 132 hale i skladišta. Ipak, važno je napomenuti da ovi podaci ne uključuju ponudu brojnih agencija za nekretnine, koje često oglašavaju dodatne, zasebne jedinice. Stoga stvarni broj nekretnina koje se iznajmljuju u BiH vjerovatno značajno premašuje ovaj broj.

U BiH oba entiteta imaju obavezu plaćanja poreza na imovinu, i jedan i drugi primjenjuju stopu poreza na prihod od zakupa u iznosu od 10%. U FBiH porez na imovinu i promet nekretnina regulisani su na kantonalnom nivou, a u Republici Srpskoj na entitetskom nivou, uz određene nadležnosti i lokalnih samouprava.

No, postavlja se ključno pitanje: Koliko vlasnika nekretnina zaista prijavljuje prihod od iznajmljivanja i plaća porez na kiriju?

Primjer obračuna

“Poreska uprava FBiH već duži niz godina je predlagala donošenje Zakona o porezu na imovinu i Zakona o porezu na promet nepokretnosti, naslijeđe i poklon na nivou Federacije BiH, koji bi zamijenili postojeće kantonalne zakone. Na ovaj način bi svi poreski obveznici u Federaciji BiH bili oporezovani na jedinstven način. Primjena ovog zakona zahtijeva postojanje uređenog katastra imovine i evidencija o imovini”, kažu u Upravi.

U Republici Srpskoj prema važećem Zakonu o porezu na dohodak, prihodi od izdavanja u zakup ili podzakupa pokretne i nepokretne imovine, smatraju se dohotkom od kapitala i podliježu oporezivanju po stopi od 13%, bez obzira da li se radi o izdavanju imovine za stanovanje ili poslovnog prostora. Normirani troškovi u iznosu od 20% prihoda priznaju se pri obračunu poreza, čime se smanjuje osnovica za oporezivanje.

Svi poreski obveznici, tj. građani koji izdaju stanove ili poslovne prostore u zakup drugim fizičkim licima, pojasnili su za Forbes BiH u Poreskoj upravi Republike Srpske, obavezni su podnijeti poresku prijavu za porez na dohodak od kapitala, putem propisanog obrasca 1008 (Akontacija poreza na dohodak), na kojem se iskazuje ukupan dohodak od kapitala, normirani troškovi i iznos obračunatog poreza, i to svakog mjeseca.

Isto kao i u drugom bh. entitetu i u RS-u Poreska uprava ne vodi posebne evidencije o vlasnicima nepokretnosti koje su predmet zakupa, te kako su nam kazali ne raspolažu podatkom koliko ima tačno poreskih obveznika koji izdaju samo poslovne prostore ili samo stanove, kao ni koliko je samo po tom osnovu prikupljeno prihoda.

“Prema evidencijama Poreske uprave Republike Srpske u 2024. godini prikupljeno je 20 miliona KM poreza na dohodak od kapitala, dok je u 2023. godini naplaćeno 18,9 miliona KM poreza na dohodak od kapitala”, kaže za Forbes BiH Goran Maričić, direktor Poreske uprave Republike Srpske.

Dok pozdravlja preduzetnički duh građana, jasno poručuje – legalnost nije opcija, već obaveza da se posluje u skladu sa zakonskim propisima. Cilj, Poreske uprave koja kaže, preduzima sve mjere iz svoje nadležnosti da sankcioniše one građane koji ne izvršavaju obaveze i ne poštuju zakonske propise, nije na kažnjavanju, već na uvođenju tržišta u zakonite tokove i uklanjanju nelojalne konkurencije.

Prema posljednjim dostupnim podacima iz juna 2021. godine koje je portal ATVBL.rs objavio, svega 754 vlasnika nekretnina platilo je porez na kiriju u RS.

Na stranici saganekretnine.net prikazan je primjer obračuna poreza u entitetu RS:

Bruto zakupnina (uključuje troškove režija):

- Ugovorena zakupnina: 1.000 KM
- Normirani troškovi (20%): 1.000 × 20% = 200 KM
- Poreska osnovica: 1.000 – 200 = 800 KM
- Porez (13%): 800 × 13% = 104 KM

Neto zakupnina (bez troškova režija): 

- Ugovorena zakupnina: 1.000 KM
- Normirani troškovi (20%): 1.000 × 20% = 200 KM
- Poreska osnovica: 1.000 – 200 = 800 KM
- Porez (13%): 800 × 13% = 104 KM