Građani skoro svakodnevno mogu pročitati vijesti o zemljotresu u našem regionu, od Hrvatske, BiH i Albanije, do Grčke, i mada mnogima nije svejedno što se ova prirodna pojava tako često događa u komšiluku, stručnjaci pojašnjavaju da je u principu mnogo bolje kada se dešavaju zemljotresi slabijeg intenziteta jer se tako oslobađa seizmička energija.

 

Iz Federalnog Hidrometeorološkog zavoda podsjećaju da je BiH seizmički relativno jako aktivno područje.

 

Normalna pojava

Gotovo svakodnevno ovdje se, u prosjeku, javljaju tri potresa intenziteta manjeg od tri stepena Merkalijeve skale, koje registruju samo instrumenti. Godišnje bude desetak potresa koji mogu izazvati osjetljivo podrhtavanje tla ili nanijeti materijalnu štetu na građevinskim objektima.

 

– U BiH se godišnje desi između 70 i stotinu zemljotresa, što je sasvim normalna pojava. U najaktivnija područja spadaju istočna i zapadna Hercegovina, centralna Bosna, kao i područje oko Banjaluke – za Srpskainfo pojašnjava seizmolog Amra Krehić.

 

Ove godine, od januara do 22. jula dogodilo se 27 zemljotresa, a najjača magnituda zabilježena je 19. jula na području između Mostara i Konjica – 3,4 stepena. 

 

Prošle godine na području BiH desila su se 52 zemljotresa i trenutno smo na polovini tog broja.

 

– Sasvim je normalna pojava da svaki dan imamo zemljotres, nekada jači, nekada slabiji, koje ljudi ne mogu osjetiti, ali naši instrumenti to registruju. Svi zemljotresi koji se dogode u našem okruženju mogu imati uticaj na pogranično područje, pa čak i na kompletnu BiH; sve zavisi od magnitude koja je bila – precizira Krehićeva i još jednom napominje da se zemljotresi ne mogu predvidjeti.

 

Predviđanja

Koliko su ipak tačne priče da se razorni zemljotres, kao onaj koji je pogodio Banjaluku 1969. godine, ponavljaju svakih pola vijeka.  

 

– Teško je prognozirati i reći “zemljotres će se dogoditi tada, sa tom jačinom”. Ali, postoji mogućnost da se oni ponove tamo gdje su se dešavali prije deset, 50 godina, mada ne moraju biti iste jačine – navodi ona.

 

Amru Krehić pitali smo i da li postoji neki način da lokalne zajednice, koje se nalaze na aktivnim područjima, reaguju i da se građani unaprijed zaštite od nevidiljive sile koja može imati katastrofalne posljedice.

 

– Treba povesti računa o aseizmičnosti građevinskih objekata. Vidjeli smo šta se dogodilo u Petrinji prošlog decembra kada su se urušile uglavnom starije kuće, koje su slabije građene – pojasnila je ona.

 

Ovaj zemljotres u Hrvatskoj, magnitude 6,3, veliku štetu je napravio i stanovnicima četiri opštine u Srpskoj: Kostajnici, Novom Gradu, Kozarskoj Dubici i Prijedoru. Neke porodice su iznenada ostale bez krova nad glavom, mnogima su domovi oštećeni i ovi ljudi strahuju još od svakog podrhtavanja tla.

 

U Kostajnici je stradalo više od 900 objekata, a 13 je za potpuno rušenje. Ovoj opštini potrebno je više od 16 miliona maraka za obnovu, kako stoji u elaboratu o procjeni šteta od zemljotresa.

 

Komisija je prethodnih mjeseci obilazila domaćinstva, a sada se piše pravilnik na osnovu kojeg će se vlasnicima objekata dijeliti novčana pomoć za sanaciju. Dokument bi trebao biti završen ovih dana.

 

– Odluka se pirprema u koordinaciji s resornim ministarstvom, nakon čega će se naći na dnevnom redu Skupštine opštine. Čim se usvoji i bude na snazi počeće isplata štete – precizirao je načelnik Nikola Janjetović.

 

Na raspolaganju imaju tri miliona maraka, koje im je uručila Republika Srbija, a ostatak od donacija Vlade RS i novac prikupljen na donatorskim računima. Prema posljednjim informacijama, opština je na svojim računima, koji su otvoreni za pomoć u obnovi, prikupila oko 724.000 KM.

 

Janjetović podsjeća da je za porodice koje su ostale bez kuće već pokrenuta procedura za izgradnju novog doma, u saradnji s “Karitasom”.