FOTO: null

Mlada Banjalučanka Sara Stajčić (19) spada u malobrojnu grupu studenata koja je dobila priliku da na punoj stipendiji studira na najprestižnijem svjetskom univerzitetu Harvard u Americi.

Nju je u svom kabinetu primio i Milorad Dodik, predsjednik RS, i ponudio joj da u sklopu praktičnog dijela političkih nauka, koje su njena studijska podoblast na Harvardu, tri mjeseca provede u institucijama RS.

Rekla je da joj je Dodik čestitao na uspjehu koji je postigla time što je student prve godine tog prestižnog univerziteta, i to zato jer je za svoj glavni studij odabrala jednu od najzahtjevnijih oblasti - molekularnu biologiju.

Sara ističe da joj je oduvijek bila želja da bude doktor molekularne biologije, a za studiranje u Americi odlučila se prevashodno zato što je ta oblast najrazvijenija upravo u Americi.

Ideja da krene "preko bare" rodila se prilikom takmičenja sricanja u engleskom jeziku, koje je organizovala Ambasada SAD u Sarajevu.

"Tu su nam zaposlenici Ambasade pričali o prilikama koje mi kao strani studenti imamo na američkim univerzitetima i ohrabrili nas da apliciramo", ispričala je ona.

Testiranje, kaže, nije bilo nimalo jednostavno. Pred njom su bile serije testova, pismenih radova i motivacionih pisama, a tek se veoma mali broj studenata može pohvaliti da su odabrani da studiraju na Harvardu.

Istakla je da je aplicirala na nekoliko američkih univerziteta, jer kaže da ni u snu nije mogla očekivati da će je primiti baš najbolji svjetski univerzitet.

Ono što ju je tamo posebno oduševilo su vrhunski uslovi koje studenti dobijaju - od najopremljenijih laboratorija i istraživačkih centara, pa do profesora koji su u samom vrhu u svojim oblastima.

Za razliku od naših fakulteta, kaže, u Americi su profesori okrenuti studentima.

"Profesori su jako pristupačni. Iako su vodeći ljudi u svojim poljima, opet imaju određen broj sati kada moraju biti u svojoj kancelariji i primati studente, s njima razgovarati i pomagati im, ne samo o oblasti koju studiraju nego i o problemima, životnim pitanjima, moraju biti tu za studente. Razlika je ogromna", rekla je ona.

I pored toga, profesori moraju stalno biti aktivni, pisati knjige, objavljivati radove u stručnim časopisima ako žele zadržati svoje radno mjesto, što je, kako je rekla, takođe razlika u odnosu na nas.

Dodaje da još nije definitivno odlučila šta će raditi nakon završetka studija.

"Voljela bih se vratiti u Evropu, mada me polje koje sam odabrala malo ograničava. Gdje ću naći najbolje zaposlenje biće glavni kriterij kad se budem odlučivala. Sada mi je najvažnije da uspješno završim studije", rekla je ona.

Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )