Šefica kancelarije Svjetske banke za BiH Tatiana Proskurjakova rekla je "Glasu Srpske" da je ova finansijska institucija razmotrila preliminarne rezultate analize uticaja primjene adaptiranog SSP-a između BiH i EU još 9. marta sa predstavnicima Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH i entitetskim ministarstvima poljoprivrede.

- Još radimo na analizi. Od predstavnika vlasti smo krajem prošle godine dobili sve podatke koje smo tražili. Takođe smo sa Ministarstvom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH i entitetskim ministarstvima poljoprivrede usaglasili metodologiju analize. Trenutno vam ne mogu govoriti o rezultatima dok razgovori sa predstavnicima vlasti ne budu okončani - kazala je Proskurjakova.

Procjena štete od uticaja na domaću poljoprivredu, koja je bila uslov da Republika Srpska pristane na adaptirani SSP, počela je u avgustu prošle godine, a već tada je najavljeno da bi analiza trebalo da bude završena u januaru ove godine, da bi rok zatim bio pomjeren za mart.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kazali su da su upoznati sa rezultatima analize, ali će javnost o tome obavijestiti predstavnici Svjetske banke.

Premijerka RS Željka Cvijanovićeva naglasila je da će Vlada Srpske razgovarati sa predstavnicima Svjetske banke kako bi dogovorili na koji način će biti pružena podrška za nadoknadu štete nastale primjenom adaptiranog SSP-a.

- Nekoliko je koraka, ali prvi je evidentiranje štete. Zatim Svjetska banka treba da izađe sa ocjenama i analizama - rekla je Cvijanovićeva i dodala da će analizu Vladi prezentovati ministar poljoprivrede.

Poljoprivrednici u Srpskoj upozoravaju da domaći agrar gubi sve više, a da se šteta ne sanira jer svi čekaju procjene.

- Svi rokovi su prošli. Nismo učestvovali u procjeni SSP-a, iako nam je obećano. Evropa ima koristi od primjene adaptiranog SSP-a, a mi samo štetu, koja iz dana u dan raste - kazao je predsjednik Udruženja poljoprivrednika i mljekara RS Vladimir Usorac.

SSP je na snagu stupio 1. februara, a protokolom uz ovaj sporazum predviđeno je da na tržište BiH stiže najviše govedine, svinja, mlijeka, peradi ali i voća i povrća. S druge strane, domaći proizvođači na tržište EU bez plaćanja carina mogu plasirati ograničene količine ribe, vina, šećera.

Prema statističkim podacima na tržište BiH je samo u februaru, tokom prvog mjeseca primjene adaptiranog SSP-a, uvezeno mnogo više poljoprivrednih proizvoda nego mjesec ranije, čime su se obistinile sumnje domaćih proizvođača da će primjena SSP-a potopiti domaći agrar.

Riba

Evropska komisija priznala je da njene službe nisu izmijenile propise da bi ribari iz BiH mogli da koriste povlastice omogućene adaptacijom SSP-a između BiH i EU.

Zbog toga će izvoznici i u naredna dva mjeseca morati plaćati carinu pri plasmanu ribe na tržište EU.