Tokom ljetnih mjeseci već tradicionalno je zbog velikih vrućina povećan uvoz sladoleda u BiH, a tu se ništa nije promijenilo ni ove godine.

 

Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH su rekli da je u prvih šest mjeseci ove godine uvezeno ukupno 4.099.232 kilograma sladoleda ukupne vrijednosti 20.719.161 KM.

 

"U istom periodu prošle godine u BiH je došlo 4.255.378 kilograma sladoleda koji je ukupne vrijednosti 19.754.100 KM", kazali su iz UIO BiH.

 

Kako su istakli, najviše sladoleda ove godine je došlo iz Hrvatske, i to 2.150.956 kilograma u iznosu većem od 10 miliona maraka.

 

"Nakon Hrvatske, najviše sladoleda je u BiH stiglo iz Srbije, i to 1.273.387 kilograma vrijednosti 6.294.493 KM, te slijedi uvoz iz Mađarske, i to 190.302 kilograma u iznosu od 1.565.675 KM", naveli su iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

 

Prema njihovim podacima, tokom prvih šest mjeseci iz BiH nije zabilježen izvoz ove poslastice.

 

"Sladoled je tokom ove godine još dolazio iz Sjeverne Makedonije, Poljske, Turske, Slovenije i Rumunije", stoji u podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

 

Ekonomista Slaviša Raković istakao je da, koliko je on upućen, u Bosni i Hercegovini nema proizvodnje sladoleda, a samim tim ni izvoza.

 

"Koliko znam, mi trenutno nemamo kapacitet da pravimo sladoled, a ove cifre o uvozu dovoljno govore kakvo je kod nas stanje. Kakvo nam je stanje u privredi i kakvi su podsticaji sigurno je da postoje ljudi koji razmišljaju o tome da počnu s proizvodnjom sladoleda", naglasio je Raković.

 

Prema njegovim riječima, ipak je proizvođačima vjerovatno rizik da se upuste u ovakvu investiciju.

 

"Mi govorimo o problemu investiranja uopšte u Bosnu i Hercegovinu, o nečemu što je tu, što je izvjesna poslovna prilika, ali suočena sa vjerovatno desetinama rizika koji postoje, a koji se tiču samog odnosa države, tržišta, ponašanja uvoznika i tako dalje. S druge strane, najveći proizvođači sladoleda su u rukama investitora koji su iz inostranstva i u njihovoj podjeli zauzimanja tržišta i proizvodnih kapaciteta im je optimalno da primarno to rade kapaciteti iz Srbije i Hrvatske", zaključio je Raković.