Već 10 dana traje saga oko Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS) kada su ga hakeri napali i navodno pokrali podatke od desetine hiljada građana. Podaci su prema poznatim informacijama završili na ruskom dark webu, iako iz Fonda zdravstvenog osiguranja tvrde suprotno.

 

Još nema preciznijih informacija kada će sistem da profunkcioniše. Niko od pacijenata nije siguran ni da li su hakeri lične podatke na bilo koji način zloupotrijebili i mogu li to.

 

Postavlja se i logično pitanje, ako su lični podaci na bilo koji način kompromitovani, da li neko treba da snosi odgovornost za to. I da li pacijenti mogu nekoga da tuže, ako se utvrdi da su lični podaci korišteni u IZIS zloupotrijebljeni.

 

Sve ovo je samo dodatno poljuljalo povjerenje u same institucije Republike Srpske. Građani Srpske sa kojima smo razgovarali tvrde da su i ranije imali malo povjerenja u same institucije, a od hakovanja IZIS to se dodatno poljuljalo. Dovoljno je prošetati pored zdravstvenih ustanova i pitanja ne treba postavljati. Čim pacijenti čuju da su novinari u blizini, ne štede reči kritike.

 

 

ADVERTISING

 

 

Banjalučanin Predrag P. kaže da on ni ranije ni vjerovao pretjerano institucijama u Republici Srpskoj, jer kako kaže, šta god da se desi, niko neće snositi nikakvu odgovornost.

 

PROČITAJTE JOŠ

Novi hakerski napad na institucije Srpske: Sajber kriminalci upali u Poresku upravu RS

(FOTO) HAKERSKI NAPAD IZAZVAO HAOS Nakon 4 neradna dana pune čekaonice u Domu zdravlja, nervozni i pacijenti i ljekari

Hakerski napad poljuljao zdravstveni sistem: IZIS u prekidu i narednih dana, ljekari podatke pišu u svesku

-Posljednji je evo primjer hakovanja IZIS gdje ponovo niko ne preuzima krivicu i odgovornost za ono što se desilo. Haker u ovom slučaju jeste kriv, ali ne možete pričati da imate neku zaštitu i šta su već tamo nabrojali, a kako sam pročitao kod vas, haker vam bio u sistemu skoro 11 mjeseci i da niko ništa nije primijetio – kaže on.

 

Ovaj Banjalučanin dalje dodaje da nije to problem samo Fonda zdravstvenog osiguranja RS nego svih institucija.

 

-Konstantno su neka izvlačenja. Nismo mi krivi, oni su krivi. Mi smo sve uradili, oni nisu. Takvim postupcima samo još više udaljavaju građane od sebe da im ništa ne vjeruju. Što će se na kraju i desiti. Jer, nije više stvar da li će taj IZIS proraditi ili neće, nego je stvar da li će iko više dati bilo kakav podatak zdravstvenim ustanovama nakon hakovanja – kaže on.

 

 

Povjerenje izgubljeno zbog hakerskog napada

Sličnog stava je i njegov sugrađanin Petar M. koji ističe da je imao povjerenja ranije u institucije, ali da ih je izgubio zbog svih dešavanja unazad godinu dana.

 

-Ovo sa IZIS je samo poljuljalo to isto povjerenje. I dalje sam u čudu kako neko nema hrabrosti i prizna nekad svoju grešku. Još veći mi je problem to što većina građana ćuti kao da je neko opljačkao pekaru. Ljudi dragi, ako se ispostavi da je tačno, skoro svi podaci građana Srpske su završili u rukama hakera. Da li to ikome ulazi u glavu da više izađemo radi nečega na ulice i krenemo se buniti. Kao da nam cvjeta med i mlijeko svuda, a realnost je da smo ispod ljestvice ljudskog dostajanstva – kategoričan je Petar.

 

Stefan A. za Srpskainfo ističe da je prije pada IZIS bio nekoliko puta kod ljekara i vidio samu tromost tog sistema. Nakon hakovanja, tvrdi on, više nema nikakvog povjerenja.

 

-Čekao sam nekada i po pola sata da se završi sve oko podataka da bi me neko pregledao. Ako su tačni podaci koje kruže medijima da su podaci završili gdje ne treba, dobro ću razmisliti hoću li ikada dati ijedan više podatak nekoj instituciji, osim onih gdje to stvarno trebam. Pa ovako su hakeri mogli upasti i u odjeljak gdje se izdaju lične karte pa samo zamišljam šta bi tada uopšte bilo. Sad se pitam ko vodi računa o tom sistemu IZIS. Nadam se da nema diplomu uzgoja biljaka. Ma ubiće nas nestručnost i neznanje – kaže Stefan.

 

 

Politička analitičarka Tanja Topić ističe da je stepen povjerenja građana u institucije i prije bio na niskoj razini.

 

Tanja TopićFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

-I ne samo u instiitucije iz zdravstvenog sistema već i u mnoge druge kao što su pravosudne i dijelom u finansijske. Problem koji je povezan s tim jeste stepen osvješćenosti samih građana o značaju tih sistema, kvaliteti usluga koje nam pružaju i na kraju načinu trošenja novca poreskih obveznika. I taj nivo svijesti je na niskoj razini – kaže Topićeva.

 

Topićeva tvrdi da danas građani iako nepovjerljivi, često ljuti i razočarani mahom ćute.

 

-Ne protestuju protiv svih tih boljki klijentelizma i korupcije koje su urušile društvene podsisteme, ne vrše pritisak na vlast, već uglavnom gunđaju i aktivni su na društvenim mrezama. Otuda i komocija vlasti da ne mari za propuste u sistemima. Povjerenje je u slobodnom padu proporcionalno stanju duha i svijesti o značaju tih sistema – zaključuje Topićeva.

 

Podsjećamo, nakon pada IZIS, takođe su hakeri ukrali podatke, bar prema tvrdnjama određenih medija i klijenata Poreske uprave RS kao i imejl adrese zaposlenih u ovoj instituciji, nakon čega su oni navodno stavljeni na dark web.

 

Odbornik u Skupštini grada Nemanja Kondić kaže da je povjerenje u institucije Srpske poljuljano odavno i da su građani već odavno svjesni da programi koji se implementiraju u državne institucije služe samo za izvlačenje narodnog novca iz budžeta građana. 

 

-Mislim da prolaze vremena u kojima ljudi nemaju predstavu koliko zapravo vrede programi u oblasti informacionih sistema i da su preplaćeni preko deset puta. Za konkretan primjer pada IZIS sistema koji je dječije igralište za hakere za koji je izdvojeno 24 miliona konvertibilnih maraka mogli smo napraviti 3 data centra gdje bi osigurali lične informacije građana. Kompromitovane informacije, matični brojevi završili su na crnom tržištu ali srećom niko nije nastradao zbog usporenosti rada Doma zdravlja i nadam se da će tužilaštvo pokrenuti proces i utvrditi ko je odgovoran – kaže Kondić.

 

Pita se koje će mjere poduzeti aktuelna vlast da bi se zaštitila u budućnosti od ovakvih napada.

 

– I da li će nas koštati još više budući zaštitni sistemi koji će vjerovatno biti nabavljani preko istih firmi jer te iste firme polažu pravo na ažuriranje aktuelnih programa. Na kraju krajeva, potrebno je edukovati kadrove u javnom sektoru gdje opet dolazimo do pitanja da li su oni kvalifikovani da rade svoj posao ili su primljeni preko rodbinskih i partijskih veza – zaključio je Kondić.