Nadležne institucije posljednjih dana ponovo upozoravaju javnost na sve učestalije slučajeve zloupotreba, posebno onih u kojima se prevaranti predstavljaju kao članovi porodice, poznanici ili čak državne institucije.

Na nove slučajeve prevara upozorila je i Policijska uprava Zvornik, navodeći da su u prethodnom periodu evidentirani slučajevi u kojima su nepoznate osobe telefonskim putem kontaktirale građane i od njih tražile uplatu dopuna i „X-BON“ vaučera.

Naime, prevaranti su se lažno predstavljali kao članovi porodice, poznanici ili bliske osobe vlasnika privrednih subjekata, koristeći povjerenje građana kako bi ih naveli da u kratkom roku izvrše uplatu novca.

– Prevaranti najčešće koriste povjerenje građana i stvaraju osjećaj hitnosti i traže da se uplata izvrši odmah, kako bi oštećene doveli u zabludu i pribavili protivpravnu imovinsku korist – navodi se u saopštenju policije.

Apelovali su na građane da budu oprezni prilikom svakog poziva u kojem se traži uplata novca, dopuna ili vaučera, čak i kada se osobe predstavljaju kao njima poznate osobe.

Građanima se savjetuje da prije bilo kakve uplate provjere identitet osobe koja ih kontaktira, te da ne dijele lične podatke sa nepoznatim osobama.

Lažne SMS poruke

Da su prevare putem interneta i mobilnih telefona sve učestalije, upozorilo je nedavno i Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske.

Iz MUP RS saopšteno je da su građanima širom Srpske stizale lažne SMS poruke u kojima se navodilo da imaju neizmirene saobraćajne kazne, uz poziv da putem linkova izvrše provjeru ili plaćanje. Prevaranti su u porukama koristili nazive i linkove koji podsjećaju na IDDEEA Bosne i Hercegovine, pokušavajući da građane navedu da unesu svoje lične i bankovne podatke.

– Pozivamo građane da ne otvaraju sumnjive linkove, ne unose lične i bankovne podatke, niti dijele korisnička imena i lozinke – saopšteno je iz MUP RS.

Iz ove institucije podsjetili su ranije da su za saobraćajne prekršaje nadležni organi MUP Republike Srpske, te da IDDEEA BiH nema nadležnosti u izricanju niti naplati kazni.

Kada je riječ o sve učestalijim prevarama, građanima se savjetuje da ne vjeruju neprovjerenim pozivima i porukama, ne otvaraju linkove iz sumnjivih SMS poruka i mejlova, nikome ne dostavljaju PIN, lozinke i podatke sa bankovnih kartica, provjere identitet osobe koja traži novac, te da svaku sumnju na prevaru odmah prijave policiji.

Najčešće prevare

Ranije je MUP RS naveo nekoliko najčešćih vrsta prevara sa kojima se suočavaju građani.

1. Fišing napadi – Ovo su prevare putem e-pošte, SMS poruka ili lažnih veb stranica koje izgledaju legitimno, ali služe za prikupljanje ličnih podataka i podataka sa bankovnih kartica. Građani često prijavljuju lažne poruke koje navodno dolaze od banaka, poštanskih službi ili drugih institucija, tražeći unos poverljivih informacija.

2. Prevare sa lažnim onlajn prodavnicama – Građani prijavljuju slučajeve kada kupuju proizvode putem lažnih sajtova ili nepouzdanih prodavnica, gdje nakon uplate nikada ne dobiju proizvod, ili dobiju proizvod koji se ne podudara sa opisom.

3. Prevara sa nagradnim igrama i lažnim nagradama – Česti su slučajevi u kojima građani dobijaju poruke o navodnim dobicima u nagradnim igrama ili lutrijama i traže se njihovi bankovni podaci ili avansne uplate za “troškove obrade”.

4. Skiming podataka sa bankovnih kartica – U nekim slučajevima, prijavljuju se slučajevi kopiranja podataka sa bankovnih kartica putem uređaja postavljenih na bankomate ili POS terminale, što omogućava da se kartice zloupotrijebe bez znanja vlasnika.

5. Lažni pozivi iz banke – Ova prevara uključuje lažne pozive u kojima se građanima predstavljaju kao bankarski službenici i traže informacije poput broja bankovne kartice ili sigurnosnog koda, navodno radi “provjere” ili “odobrenja transakcija”.

6. Socijalni inženjering na društvenim mrežama – Prevaranti preko društvenih mreža stupaju u kontakt sa građanima, grade povjerenje i na kraju traže novčanu pomoć ili informacije koje se kasnije mogu zloupotrijebiti.

7. Višestruke investicione prevare – Građani prijavljuju lažne investicione šeme, posebno u kriptovalute, akcije ili „brzo obogaćivanje“. Prevaranti obećavaju brzu zaradu, traže uplatu početnog kapitala, ali nakon uplate nestanu bez traga.

8. Prevare putem lažnih poruka o dostavi – S obzirom na porast onlajn kupovine, građani često dobijaju lažne poruke koje ih obavještavaju da je njihova pošiljka stigla i da je potrebno da plate određene takse ili unesu svoje podatke. Kada to učine, prevaranti dobijaju pristup osjetljivim podacima.

9. Prevara sa „romantičnim vezama“ – Ova prevara obuhvata slučajeve u kojima prevaranti, putem društvenih mreža ili aplikacija za upoznavanje, grade emocionalnu vezu s žrtvom i nakon nekoliko sedmica ili mjeseci traže novčanu pomoć, navodno zbog hitnih finansijskih problema. Ove prevare ističu potrebu za pažljivim upravljanjem ličnim podacima i zaštitom finansijskih informacija, kao i za podizanjem svijesti o načinima prepoznavanja potencijalnih internetskih prevara.