Ipak, kako ističu, ohrabruje činjenica da je u istom periodu izvezeno 13,1 milion litara flaširane vode i 10,8 miliona litara bezalkoholnog pića više u odnosu na isti period lani.

Radoš Šehovac, sekretar Asocijacije za prehrambenu i poljoprivrednu industriju Spoljnotrgovinske komore BiH, u svojoj analizi navodi da je vrijednost izvoza prirodne mineralne vode, gazirane i negazirane, u prvih 10 mjeseci 2024. godine iznosila 9,7 miliona KM, što je za 49 odsto više od izvoza u istom periodu 2023. godine.

"Prema strukturi proizvoda ove kategorije prednjači izvoz negazirane vode, koje je u prvih 10 mjeseci izvezeno 23,8 miliona litara, u vrijednosti od 6,2 miliona KM", kaže on.

S druge strane, u porastu je uvoz prirodne mineralne vode, gazirane i negazirane, pa je iznosio 32,2 miliona KM, što je za 12,1 odsto više u odnosu na isti period lani.

"Takođe, posmatrano količinski, uvezeno je 5,8 miliona litara više, što predstavlja povećanje od 11,4 odsto u odnosu na prethodnu godinu", kaže Šehovac.

Veći izvoz i količinom i vrijednošću ove godine bilježi i kategorija voda sa dodanim šećerom ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju, uključujući gazirane, pa je tako izvezeno 48,5 miliona maraka, što je više za skoro 30 odsto. S druge strane, uvoz proizvoda iz iste kategorije takođe bilježi rast, pa je uvezeno ovih proizvoda u vrijednosti od 134,4 miliona maraka.

Prema analizi Spoljnotrgovinske komore BiH koju potpisuje Šehovac, navodi se da je za 10 mjeseci ove godine iz BiH pod kategorijom sokovi od voća ili povrća sa ili bez dodanog šećera i zaslađivača izvezeno  proizvoda u vrijednosti od svega 1,2 miliona KM, a dominira izvoz soka od višanja.

Kada je riječ o uvozu proizvoda iz ove kategorije, na bh. tržište stiglo je sokova u vrijednosti 13,9 miliona maraka, a prednjači uvoz mješavine voćnih sokova, zatim soka od narandže i soka od jabuke.

O svemu ovome su nedavno članovi Odbora Grupacije proizvođača bezalkoholnih pića i voda Spoljnotrgovinske komore BiH diskutovali na sjednici.

"Jedan od većih problema u sektoru proizvodnje bezalkoholnih pića i sokova jeste nedostatak kvalitetne sirovine i njeno poskupljenje na svjetskom tržištu, kao i visoka carina i prelevmani na voćne koncentrate koji se koriste u industriji, a koji se ne proizvode u Bosni i Hercegovini", zaključili su oni.

Inače, Hrvatska, Srbija, Slovenija, Crna Gora i Njemačka su najznačajnija izvozna tržišta za ove kategorije proizvoda, dok se najviše uvozi iz Srbije, Hrvatske, Mađarske, Slovenije i Austrije.

Igor Gavran, ekonomista, ističe da uvoz vode dominira iz više razloga, a jedan od njih je i to što domaći proizvođači nisu prepoznati kao brendovi van države.

"Da bi se to promijenilo, potrebno je puno ulaganja u promociju. Određene svjetske nagrade za kvalitet koje su osvojene su svakako pomogle, ali nisu dovoljne jer i to treba promovisati", kazao je ranije Gavran za "Nezavisne novine".

Drugi faktor koji otežava izvoz je i to što se u svim, uslovno rečeno, normalnim državama preferira domaća voda.

"Gotovo da nema zemlje u kojoj ne dominira domaća voda. Unatoč svjetskim brendovima, građani prepoznaju vlastiti kvalitet. BiH je, kada je riječ o uvozu, negativni izuzetak, gdje je uvoz u potpunosti neopravdan", rekao je Gavran.

Dodao je da su najveći razlog zašto dolazi do tolikog uvoza, nažalost, upravo domaći potrošači.

"Najveći dio ovog uvoza se odnosi na bh. građane, koji nerazumno donose odluku da kupe uvoznu vodu umjesto domaće", kazao je Gavran.