Veliki problem predstavlja i neuređeno tržište lijekova za pčele, kao i politika podsticaja pčelarima.

 

Uvoz meda sumnjivog porijekla i kvaliteta koji je preplavio tržište, zbog kojeg trpe i pčelari i konzumenti, takođe pričinjava velike štete pravim pčelarima.

 

Svi ovi problemi, bez obzira na tradiciju, znanje i dugogodišnje iskustvo, prate i pčelara Bratislava Lukića, doktora veterinarskih nauka, koji na periferiji Bijeljine ima pčelinjak sa dve stotine košnica.

 

Lukići su početkom godine u Brčkom osvojili dvije zlatne medalje za livadski i lipov med, i šampionski pehar za najbolji med u BiH na Međunarodnom organoleptičkom ocjenjivanju meda.

 

- O pčelinjim proizvodima i značaju pčela za život na planeti, suvišno je diskutovati. Med je odavno, i hrana i lijek, a istraživanja su pokazala, da svaki treći zalogaj koji konzumiramao u ishrani, zavisi od pčele. Nažalost, to u Semberiji nije prepoznato, jer sem sedam maraka po košnici sa republičkog nivoa, Agrarni fond iz Bijeljine ne planira nikakav podsticaj za pčelare, dok pčelari u Brčkom dobijaju 30 KM po košnici - kaže Lukić.

 

Oko 70 odsto usjeva i biljaka cvjetnica u svijetu, zavisi od oprašivanja, i nije daleko od istine tvrdnja da bi, ukoliko nestane pčele, za nekoliko godina nestalo cijelo čovječanstvo. Na nesreću, upravo u to intenzivno vrijeme oprašivanja, nekontrolisano kreće i čovek sa hemijskim tretiranjima voćnjaka,polja sa žitaricama, tretiranjem komaraca, što sve skupa doprinosi velikom uginuću pčela.

 

Pored toga, u mnoga pčelinja društva, pored varoe i nozemoze, uselila se i opaka bolest "američka kuga" koja, takođe, uz liječenje neadekvatnim preparatima, utiče na uginuće pčela.

 

OD PČELARENJA MOŽE DA SE ŽIVI

 

Ako bi se ovoj oblasti, samo malo više posvetila pažnja,od pčelarenja mogu solidno da žive porodice koje su nezaposlene, pojašljava Bratislav Lukić, koji ovih dana sa svojim pčelama kreće u seobu na bagremac, lipu, na livade pored rijeke Save.