"U toku je tehnički pregled, koji je povjeren Institutu za urbanizam, građevinarstvo i ekologiju Srpske, i očekujem da ćemo već u prvoj dekadi januara predati ovaj objekat građanima na upotrebu" - precizira Golićeva u intervjuu Srni i napominje:

"Uslijediće aktivnosti na izdavanju upotrebne dozvole i za Termoelektranu /TE/ Stanari, tako da sam početak 2016.godine nagovještava godinu oporavka".

Namjera ministarstva je da započne proces apliciranja za učešće u projektu elektronskog izdavanja građevinskih dozvola.

To podrazumijeva tješnju saradnju sa jedinicama lokalne samouprave, posebno u dijelu koji se odnosi na izradu prostorno-planskih akata, jer većina opština i gradova ili uopšte nema ili ima neažurnu prostorno-plansku dokumentaciju.

"Očekujem veći angažman na implementaciji projekata koji su započeti, ali i aktivnosti na iznalaženju mogućnosti za dobijanje sredstava za realizaciju novih projekata" ističe Golićeva za Srnu.

Ona ukazuje i na velike obaveze u realizaciji Reformske agende, čiji se značajan dio odnosi na obaveze u oblasti zaštite životne sredine, što podrazumijeva iznalaženje najefikasnijih mehanizama koordinacije na svim nivoima vlasti.

"Već sad mogu odgovorno reći da neću dozvoliti prenos nadležnosti", poručuje Golićeva.

Sa federalnim Ministarstvom ekologije i turizma već je postignut dogovor da se do 15. februara izvrši prvi krug harmonizacije propisa u oblasti upravljanja otpadom. Tehničku i stručnu pomoć u izradi ovih i harmonizaciji ostalih propisa koji se tiču životne sredine u oba entiteta pružiće UNDP.

"Naše aktivnosti u oblasti zaštite životne sredine u narednoj godini značajno će odrediti obavezujući pravni dokument koji je usaglašen na Konferenciji UN o klimatskim promjenama, a čiji je osnov veće korišćenje obnovljivih izvora energije s ciljem smanjenja emisija `staklene bašte`.

Nastojaćemo da obezbijedimo i kreiramo što više projekata sa CDM i NAMA karakteristikama", napominje Golićeva.

Ministarstvo planira da konkretizuje kontakte koji su uspostavljeni učešćem na Prvom međunarodnom forumu žena u Sankt Peterburgu, prvenstveno sa Jermenijom i Bjelorusijom, i to u pravcu konkretne privredne saradnje.

Golićeva ukazuje da je regionalna saradnja prioritet i najavljuje još tješnju saradnju sa resornim ministarstvima u Srbiji, tim prije što se najavljuju brojni zajednički projekti u oblasti infrastrukture, kao i zajednički projekti u oblasti zaštite životne sredine.

U 2016. godini Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju radiće na usklađivanju propisa sa evropskim zakonodavstvom.

"Ekonomska politika za 2016. godinu dala nam je jasne smjernice, a Reformska agenda je zajednički okvir koji određuje pravce u kojima ćemo djelovati", ističe Golićeva.

Kao jedan od najvažnijih rezultata u protekloj godini Golićeva navodi izradu Izmjena i dopuna Prostornog plana Republike Srpske do 2025. godine. Prostorni plan je "tehnički ustav" jedne zemlje, napominje ona za Srnu i ukazuje da je Srpska dobila je strateški dokument koji je na snazi do 2025. godine.

Pomak je napravljen i donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama zakona o uređenju prostora i građenju, s ciljem usaglašavanja odredbi u vezi sa legalizacijom bespravno sagrađenih objekata u Srpskoj sa odlukom Ustavnog suda Republike Srpske kojim su osporene neke odredbe Zakona o uređenju prostora i građenju.