FOTO: N1

Jedinci su u većem riziku od razvoja gojaznosti do svoje sedme godine, upozorila je nedavna studija.

Istraživači su otkrili da je gojaznost sedam puta češća kod djece koja nemaju braću i sestre. To je zato što su porodice sa više djece “prisiljene“ da planiraju obroke unaprijed, smatraju naučnici.

Svako peto britansko dijete ima višak kilograma kada krene u osnovnu školu, a taj broj se poveća za trećinu kada krene u srednju školu.

Kraljevski koledž za pedijatriju i zdravlje djece procjenjuje da će polovina djece imati prekomjernu težinu ili biti gojazna do 2020. godine.

Gojaznost može pokrenuti niz potencijalno fatalnih zdravstvenih stanja kasnije u životu, uključujući srčane bolesti i moždane udare, visok krvni pritisak, dijabetes tipa 2 i karcinom.

U novoj studiji, istraživači sa Univerziteta u Oklahomi sagledali su prehrambene navike 68 mališana tokom jedne nedelje.

Dvadeset i sedmero djece bilo je podjeljeno u jednu grupu, a preostalo 41 sa braćom i sestrama u drugu. Među jedincima, 37 odsto bilo je gojazno u poređenju sa pet odsto u grupi sa braćom i sestrama.

Takođe je postojala velika razlika u BMI između dvije grupe. Jedinci su imala indeks BMI od oko 72, u poređenju sa 53 u drugoj grupi.

Naučnici koje je predvodila Čelzi Krakt, profesorka pedijatrijske gojaznosti i zdravstvenog ponašanja, takođe su analizirali prehrambene navike mališana i njihovih porodica.

Podaci su prijavljeni u dnevnim evidencijama hrane koje su majke pravile tokom nedelje. Nastavnici su popunjavali dnevnike obroka za djecu dok su jela u školi u kojima su bili navedeni vrsta hrane i količina porcije.

Majke su takođe ispunile upitnik koji je proučavao tipičnu porodičnu ishranu, prehrambeni unos i nivo fizičke aktivnosti. Ovo uključuje izbor obroka i pića, kao i to da li su jeli za stolom ili ispred televizora.

Zdravija praksa je dobila najviše bodova. Jedinci su prijavili niže rezultate porodičnog načina ishrane, izbora pića, unosa hranljivih sastojaka i fizičke aktivnosti.

Što se tiče majčine težine, veći broj samohranih majki bila je sa viškom kilograma ili gojazna u odnosu na majke sa više djece. Više samohranih majki je takođe bilo zaposleno sa punim radnim vremenom, što je povezano sa gojaznošću djeteta prije pete godine života. Istraživači kažu da nalazi ukazuju na to da se nezdrave navike roditelja prenose na djecu.

Nutricionisti moraju da razmotre uticaj porodice i braće i sestara kako bi obezbjedili odgovarajuće i prilagođeno obrazovanje o ishrani za porodicu sa malim djetetom.

"Zdravije ponašanje i obrasci ishrane mogu nastati uslijed promjena na nivou domaćinstva, a ne izlaganja vršnjacima. Moraju se podsticati napori da se pomogne svoj djeci i porodicama da uspostave zdrave prehrambene navike i prakse", dodala je doktorka.

Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )