SARAJEVO - Ministarstva odbrane i inostranih poslova na nivou BiH te Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika pet godina zaredom su dobili mišljenje sa rezervom, nerijetko i uz dodatno skretanje pažnje usljed uočenih propusta u poštovanju pravila, a oni koji analiziraju njihove ocjene i poslovanje smatraju da osim nedostatka odgovornosti, značajnu krivicu snose i napeti politički odnosi.
Kancelarija za reviziju institucija BiH objelo
danila je sve izvještaje o finansijskoj odgovornosti i usklađenosti propisa za više od 70 institucija na nivou BiH. Među njima je njih deset koje su dobile mišljenje sa rezervom po jednom, drugom ili po oba osnova koja kontrolišu reviziju.
Na toj listi kao i ranijih godina našli su se resori odbrane i inostranih poslova kojima u ovom mandatu vlasti, koji je konstituisan krajem 2022, rukovode kadrovi iz reda bošnjačkog naroda - Zukan Helez kao ministar odbrane i Elmedin Konaković koji je šef diplomatije. I u mandatu koji je prethodio aktuelnom na tim pozicijama bili su bošnjački kadrovi. Tada je Bisera Turković bila ministarka inostranih poslova, a resor odbrane je vodio Sifet Podžić.
Revizori su Ministarstvu odbrane, u čijoj kasi je prošle godine bilo oko 400 miliona maraka, u izvještaju za 2024. zamjerili to što nisu tačno iskazana sredstva u bilansu stanja, jer nije izvršeno knjiženje nepokretne perspektivne imovine u okviru stalnih sredstava čime su ona potcijenjena za nepoznati iznos, a konstatovane su i druge nepravilnosti te nedostaci u procesu javnih nabavki.
Budžet MIP-a lani je bio oko 90 miliona, a greška koja prati to ministarstvo je ta da revizori nisu bili u mogućnosti da potvrde tačnost finansijskih izvještaja u dijelu stalnih sredstava, potraživanja i obaveza s obzirom na to da popisom sredstava i obaveza nisu usklađena stvarna stanja sa stanjima u Glavnoj knjizi. Rezervu su "zaradili" jer i uplata donatorskih sredstava nije izvršena na način predviđen zakonskim propisima.
Ne izražavajući dalju rezervu na mišljenje o usklađenosti, nadležnima je skrenuta pažnja na nedostatke u vezi sa procesom transfera konzularnih prihoda, računa za korištenja službenih vozila, zapošljavanja, nedostatke i slabosti u procesu javnih nabavki te sudske sporove i potencijalne obaveze po osnovu istih.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je nešto specifičnija u odnosu na ostale institucije na nivou BiH. Osnovana je aneksom Dejtonskog sporazuma i odlukom Predsjedništva BiH iz 2001, a danas broji tri člana koji akte usvajaju konsenzusom.
Upravo je ta činjenica kriva za mišljenja sa rezervom koja se ponavljaju jer pola decenije na toj adresi, usljed protivljenja dva člana iz FBiH, nema konsenzusa o imenovanju novog izvršnog funkcionera koji ima status sekretara sa posebnim zadatkom zbog čega revizori ostaju pri svom stavu.
- Izvršnom funkcioneru je istekao mandat u aprilu 2020. godine. Članovi Komisije do sačinjavanja ovog izvještaja (mart 2025. godine) nisu postigli konsenzus po pitanju raspisivanja javnog oglasa – piše u izvještaju.
Zamjenica predsjedavajuće Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma Parlamenta BiH Mira Pekić smatra da generalno dosta krivice za ovakvu sliku snosi i politika.
- Nedostatak političke usaglašenosti, posebno u Savjetu ministara BiH, je oslikan kroz revizorske izvještaje. I ministri, kao odgovorna lica, ne shvataju dobro i ozbiljno tu ulogu i kad vide da nema sankcija i odgovornosti dešava se taj domino-efekat. Treba početi od glave - poručila je Pekićeva.
Prema podacima Kancelarije za reviziju institucija BiH, na godišnjem nivou mišljenje sa rezervom, koje graniči sa onim negativnim, dobija oko deset institucija. Visoko na tom spisku su Služba za zajedničke poslove institucija i Granična policija koje su četiri puta "zaradila" tu ocjenu, a prati ih i Uprava za indirektno oporezivanje sa tri mišljenja sa rezervom. Po dva, tokom posljednjih pet godina, dobile su, između ostalih, Služba za poslove sa strancima, Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka te Kancelarija za veterinarstvo.
Težak odgovor
U Kancelariji za reviziju institucija BiH kazali su za "Glas" da postoje institucije koje se odgovorno nastoje odnositi prema izdacima, ali ima i onih kod kojih se ponavljaju nalazi i preporuke.
- Da li to rade zato što ne znaju ili neće, teško je odgovoriti. Naša nastojanja su usmjerena na uspostavljanje jasnih pravila kako bi se smanjio prostor za proizvoljna tumačenja i postupanja te razvijanje i primjenu instrumenata za njihovo poštovanje - poručili su iz Kancelarije.