Kako piše Vašington post, u decenijama koje dolaze Bliski istok će pogoditi ekstremne oskudice vode i temperature koje će biti gotovo nemoguće preživjeti, kao i ostale posljedice globalnog zagrijavanja.

Ako se to dogodi, sukobi i izbjegličke krize biće mnogo teže od onih kojima smo svjedoci danas, rekao je viši savjetnik UN-a za arapske zemlje Adel Abdelatif, koji godinama proučava uticaj klimatskih promjena na Bliski istok.

"Nastave li temperature rasti, uslijediće daleko veći sukobi i izbjegličke krize u odnosu na ove kojima danas imamo", upozorio je Adel Abdelatif.

U Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Iraku su ovog ljeta zabilježeni rekordni toplotni indeksi (veličina koja je izračunata na osnovu temperature zraka i njegove relativne vlažnosti), dok su i u okolini utvrđene dosad neviđene temperature od kada je mjerenja.

U Džedi (Saudijska Arabija) su izmjerena 52 stepena, u Basri (Irak) 54, koliko i u kuvajtskom Mitribahu. Ta je mjerenja potvrdila i Svjetska meteorološka organizacija, čime su službeno oboreni rekordi u istočnoj hemisferi.

Do 2090. u Persijskom zalivu će biti prevruće za život.

Lokalne vlade već su sada proglasile obavezne službene praznike zbog vrućina. Uprkos tome, brojni zaposlenici odlaze na posao jer jedino tamo imaju klima uređaje. Tokom dana ulice glavnih gradova su potpuno prazne, a zbog vrućina stanovnici satima nemaju struje.

U časopisu Nature Climate Change nedavno je objavljeno da bi Persijski zaliv mogao do kraja vijeka ostati potpuno pust jer su simulacije na računarima otkrile da bi se dnevne temperature mogle penjati i do 77 stepena Celzijusa.

Ujedinjeni narodi predviđaju da bi ukupan broj stanovnika u 22 arapskih zemalja do 2050. godine mogao porasti na čak 600 miliona, što će dodatno otežati ionako pretešku situaciju.