Gljive u majevičkim šumama: Kako ih pronaći i pripremiti
Izvor: infobijeljina.com
×
0
Podijeli
FOTO: InfoBijeljina.com
U majevičkim šumama, obodima voćnjaka i međama, rastu razne vrste gljiva. U narodu poznate i jestive su reduše, baščare, ljutače, lisičarke i vrganji.
Ovog proljeća vremenski uslovi, sa čestim kišama i sunčanim intervalima, izuzetno pogoduju njihovom razvoju, tako da se skoro svakog vikenda, ali i radnim danima, mogu vidjeti mještani ovdašnjih sela i susjednih gradova u potrazi za ovim “prirodnim” blagom.
Boško Nikolić iz Džemata kod Priboja gljive sakuplja od djetinjstva. Od pokojne bake Radojke naučio je da ih traži, raspoznaje i priprema.
- Kao mali sam išao s njom u šumu. Sve što znam o gljivama sam naučio najprije od nje a kasnije sam istraživao na internetu i koristio stručnu literaturu. Gljive su nekada bile zastupljenije na našim trpezama, a sada se uglavnom u ishrani koriste šampinjoni i bukovače koji se proizvode u vještačkim uslovima a ne u prirodi – kaže Nikolić za portal InfoBijeljina.
Gljive se traže u zoru, a najviše ih ima posle kiše. Proljećna sezona počinje krajem marta, a traje do kraja jula, ali pojedine vrste gljiva mogu da se beru do kasne jeseni odnosno prvih mrazeva, kaže Boško. Dodaje da se u ovom poslu mora biti izuzetno oprezan.
- Minuli rat je uzeo danak, tako da zbog zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava gljive ne smijemo tražiti na onim mjestima na kojima smo to nekada činili. Ja gljive tražim, uglavnom, po obodu svog imanja i u neposrednoj blizini Snježničkog jezera, jer su to površine koje su deminirane. Nekada uberem desetak komada a nekada to zna biti i po par kilograma. Mi, koji smo rođeni na selu, nastojimo ne poremetiti tu prirodnu ravnotežu, pa vodimo računa o miceliji gljive kako bi ona i iduće godine započela novi život. Prirodu moramo voljeti poštovati, a ona će nam uzvratiti svojim darovima – kaže Boško.
On upozorava da je jako važno poznavati vrste gljive jer su mnoge smrtno opasne.
- Uvijek je bolje gljivu za koju niste sigurni kojoj vrsti pripada ne dirati, nego rizikovati. Ako ih znate pripremiti, one su gastronomski specijalitet. Jedna od najskupljih gljiva na svijetu su bijeli i crni tartufi. Siguran sam da ih ima na ovom području, ali one rastu pod zemljom te ih je mnogo teže naći – kaže Boško za InfoBijeljinu.
Iako bi se prodajom ljekovitog bilja, šumskih plodova i gljiva, kojima planina Majevica obiluje, mogao ostvariti i solidan prihod, za sada se otkupom niko ne bavi ozbiljnije. Imajući u vidu da se radi o zdravim, ekološkim namirnicama koje su na cijeni i za koje je plasman uvijek obezbijeđen, vjerujemo da će neko ipak realizovati ovu poslovnu ideju.