BiH
21.07.2023.
09:03
Generalni sekretar UN izazvao konfuziju: Nejasne procedure pogoduju (ne)legalnom Šmitu
Izvor: srpskainfo.com
0
Podijeli
Odgovor generalnog sekretara UN Antonija Guteresa srpskom članu Predsjedništva BiH Željki Cvijanović da je Savjet za implementaciju mira (PIK) jedini nadležan za imenovanje visokog predstavnika podigao je novu veliku buru na domaćoj političkoj sceni.
Mediji i političari u Federaciji BiH s neskrivenim oduševljenjem dočekali su Guteresov odgovor na pitanje Cvijanovićeve da li je Savjet bezbjednosti UN potvrdio Šmitov izbor, izvlačeći zaključak kako je generalni sekretar UN, praktično, oborio sve ranije tvrdnje zvaničnika vlasti u Srpskoj da se Kristijan Šmit nelegalno predstavlja kao visoki predstavnik.
O tome se juče oglasila i aktuelna predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, koja je istakla da Guteresov odgovor nije došao u njen kabinet.
– Ukoliko je to zaista odgovor generalnog sekretara UN, onda je to dio igre u kojoj treba uraditi sve da se sakrije istina. Ako je to zaista odgovor, budući da sam ga vidjela samo u medijima, to bi bila potvrda da je Organizacija UN instrumentalizovana jer su tu, nažalost, ponovljene riječi predstavnika jedne članice Savjeta bezbjednosti UN, koje taj predstavnik plasira u razgovorima s predstavnicima drugih država kad ih ubjeđuje da treba sankcionisati Republiku Srpsku – rekla je Cvijanovićeva za Srnu.
Na pitanje da prokomentariše odgovor Guteresa da “UN nisu potpisnik Dejtonskog sporazuma niti su UN član PIK, koji je relevantan za imenovanje visokog međunarodnog predstavnika u BiH”, Cvijanovićeva je odgovorila da bi sada bilo logično pitati UN zašto su oni gubili vrijeme i rezolucijama Savjeta bezbjednosti potvrđivali imenovanja čitavog niza visokih predstavnika ako s tim nemaju ništa, i čemu onda služi baza podataka UN u kojoj postoje odluke ranijih imenovanja.
– Da li su uzurpirali nečija prava i bavili se poslom koji im ne pripada? I zašto su, primjera radi, stavili na dnevni red imenovanje Kristijana Šmita, koje, usput rečeno, nije dobilo podršku Savjeta bezbjednosti UN ako s tim nemaju ništa – rekla je Cvijanovićeva.
Ona je postavila pitanje i oko toga šta to konkretno znači u kontekstu Ustavnog suda BiH ako je, kako je dodala, tačno to što odgovaraju iz UN s obzirom da je Ustavni sud BiH 2006. godine rekao da visoki predstavnici moraju biti verifikovani u Savjetu bezbjednosti.
– Znači, u pitanju je opšta prevarantska igra jer je ovaj odgovor nastao kao plod pritisaka, a ne odgovora dostojnog takve globalne organizacije i međunarodnog prava. Mislim da su se zapetljali u sopstvenu improvizaciju i da je ovo jedna sramotna, veoma sramotna situacija. Čak moram priznati da mi djeluje da je ovaj odgovor pisao neko drugi, a da je Guteres samo doveden u poziciju da ga potpiše – poručila je Cvijanovićeva.
Ona je postavila pitanje i oko toga šta to konkretno znači u kontekstu Ustavnog suda BiH ako je, kako je dodala, tačno to što odgovaraju iz UN s obzirom da je Ustavni sud BiH 2006. godine rekao da visoki predstavnici moraju biti verifikovani u Savjetu bezbjednosti.
– Znači, u pitanju je opšta prevarantska igra jer je ovaj odgovor nastao kao plod pritisaka, a ne odgovora dostojnog takve globalne organizacije i međunarodnog prava. Mislim da su se zapetljali u sopstvenu improvizaciju i da je ovo jedna sramotna, veoma sramotna situacija. Čak moram priznati da mi djeluje da je ovaj odgovor pisao neko drugi, a da je Guteres samo doveden u poziciju da ga potpiše – poručila je Cvijanovićeva.
Pojašnjenje aktuelne situacije oko Šmitovog legitimiteta, koju je dodatno zakomplikovao odgovor generalnog sekretara UN na zahtjev srpskog člana Predsedništva BiH da joj se dostavi odluka Savjeta bezbjednosti o imenovanju novog visokog predstavnika, potražili smo od stručnjaka za međunarodne odnose i dobrih poznavaoca ovdašnjih političkih prilika.
Profesor međunarodnih odnosa na Regents univerzitetu u Londonu, Neven Anđelić, za Srpskainfo kaže da, zapravo, nikad nije ni bila potpuno jasna procedura oko imenovanja visokih predstavnika u BiH.
– Tu poziciju nisu ustanovile Ujedinjene nacije, niti bilo koje tijelo UN, uključujući i Savjet bezbjednosti. Kristijan Šmit je prvi visoki predstavnik kojeg Savjet za implementaciju mira nije jednoglasno imenovao. Cijela situacija je problematična jer je i sam termin ”međunarodna zajednica” neprecizan, pa je pitanje ko je čini i čiji je visoki predstavnik, kao i koja je procedura njegovog imenovanja unutar Savjeta za implementaciju mira. Koliko se sjećam, uloga UN tu nije izvršna i zato je Guteresov odgovor refleksija takve situacije – kaže Anđelić.
On, između ostalog, podsjeća na način na koji su imenovani neki raniji visoki predstavnici u BiH.
– Ako provjerimo vijesti od 13. marta 2009. godine, kad je Valentin Incko imenovan, vidjećemo da je to učinio Savjet za implementaciju mira. Takođe je činjenica da je, recimo, u pojedinim hrvatskim medijima prilikom imenovanja Miroslava Lajčaka 2007. godine navedeno da, iako formalnost, to imenovanje treba još da potvrde Savjet bezbjednosti UN i Savjet EU. Dakle, to je jasna potvrda nejasnih procedura i pravila u kojima političari interpretiraju sve prema sopstvenim trenutnim interesima – ističe Anđelić.
Politički analitičar i direktor PR agencije “Pragma” iz Beograda Cvijetin Milivojević ocjenjuje da Savjet za implementaciju mira, ni po Dejtonskom sporazumu niti po Aneksu koji predstavlja Ustav BiH, nema nadležnost da imenuje visoke predstavnike međunarodne zajednice u BiH.
– Više je nego jasno da visokog predstavnika ne može imenovati neko imaginarno tijelo, koje se zove Savjet za implementaciju mira. To je samozvano tijelo koje ne postoji kao termin ni u Dejtonskom sporazumu ni u Aneksu koji predstavlja Ustav BiH, niti ga je imenovao Savjet bezbjednosti UN. Kada se posljednjih dana priča u javnosti o mogućnosti da Kristijan Šmit, koristeći bonska ovlaštenja, nametne određene odluke ili čak smijeni Milorada Dodika s pozicije predsjednika Republike Srpske, postavlja se logično pitanje s kojim mandatom on to može da učini. On to može pokušati da uradi, ali se postavlja pitanje ko će poštovati takvu hipotetičku odluku i ko bi je proveo – kaže Milivojević.