Gdje je BiH na listi srećnih zemalja?
Stanovnici Danaske imaju još jedan razlog za smijeh – njihova država ponovo je proglašena najsrećnjom na svijetu, zbacivši nakon godinu dana Švajcarsku sa trona.
Dansku i Švajcarsku tijesno prate Island, Norveška i Finska pa je lako zaključiti da je sreća više prisutna u skandinavskim zemljama.
Izvještaj “Sreća u svijetu 2016” objavljen je danas u Rimu od strane mreže “Održivi razvojni ciljevi”, a urađen je za potrebe Ujedininjih nacija.
Otkako se posljednje četiri godine pravi izvještaj, Danska je tri puta osvajala titulu najsrećnije zemlje na svijetu, a samo prošle godine srećniji su bili Švajcarci.
Najmanje zadovoljni svojim životima su stanovnici Burundija na osnovu istraživanja u 156 zemlaja svijeta, a ništa srećniji nisu ni Beninci, Avganistanci, Togljani i Sirijci.
Što se velesila tiče, najbolje rangirana je Kanada (7. mjesto), a najlošije Kina (83). Sjedinjene Američke Države se nalaze na 13. mjestu iza Holandije, Novog Zelanda, Australije, Švedske, Izraela i Austrije. Najmoćnija evropska zemlja Njemačka zauzela je 16. poziciju, Velika Britanija 23, dok se Rusja nalazi na 56. mjestu liste.
Zemlje u kojima vladaju ekonomska kriza i politička previranja, uključujući Grčku, Italiju i Španiju, zabilježile su osjetan pad, dok je Ukrajina zbog nasilja i rata poprilično nazadovala.
MJERENJE SREĆE JE VAŽNO
Sreća je bolja mjera ljudskog blagostanja od mjerenja obrazovanja, zdravstva, prihoda, ili djelovanja vlada, navode autori izvještaja.
Postoji najmanje sedam ključnih mjerila sreće: Ljudi koji žive u srećnijim zemljama imaju duži životni vijek, više socijalne pomoći, više slobode u životnim izborima, manji nivo korupcije, velikodušniji su i imaju veći BDP po glavi stanovnika.
“Mjerenje sreće i postizanje blagostanja trebalo bi da bude na dnevnom redu svake nacije kada postavljaju održive razvojne ciljeve”, rekao je Džefri Sač, koautor izvještja i direktor insituta na Univerzitetu Kolumbija.
Postoji najmanje sedam ključnih mjerila sreće: Ljudi koji žive u srećnijim zemljama imaju duži životni vijek, više socijalne pomoći, više slobode u životnim izborima, manji nivo korupcije, velikodušniji su i imaju veći BDP po glavi stanovnika.
“Ljudsko blagostanje trebalo bi njegovati kroz holistički pristup koji kombinuje ekonomske, socijlane i ekološke ciljeve umjesto da se fokusiramo na uski pristup koji mjeri isključivo ekonomski rast. Moramo promovisati države koje nisu samo prosperitetne već i ekološki održive”, dodao je Sač.
NEJEDNAKOST SREĆE
Ispostavilo se da su ljudi srećniji u zemljama u kojima je manji jaz između bogatih i siromašnih. Ipak, nejednakost sreće na globalnom nivou značajno je porasla od 2012.
Jedna država može imati veoma bogate i veoma siromašne ljude koji nemaju dovoljno novca da izgrade dobar život. S druge strane, ljudi mogu imati novca, ali nemati podršku prijatelja ili društva, ili žive u korumpiranoj zemlji.
BiH
BiH se našla pri sredini liste na 87. mjestu, odmah poslije Srbije.Manje od državljana BiH srećni su Crnogorci, Mađari, Pakistanci…