Gdje će vlasti naći 700 miliona maraka za spas RiTE?
Za spas termoelektrana RiTE Gacko i RiTE Ugljevik potrebno je 700 miliona maraka, koje Republika Srpska nema, a naši sagovornici ističu da će biti jako teško obezbijediti ta sredstva, jer kako kažu, teško da će bilo koja banka da odobri kredite, ali i bilo koja druga međunarodna finansijska institucija.
Kako kažu, jedino što preostaje su dokapitalizacija ili izdavanje obveznica.
Branko Kecman, direktor "Advantis brokera", kazao je u razgovoru za "Nezavisne novine" da međunarodne institucije dosta teško finansiraju proizvodnju iz uglja, a pogotovo ako se nema jasan plan energetskih tranzicija sa prljavih na obnovljive izvore.
"Samim tim su to tehnologije koje niko ne želi da finansira. Veoma je teško naći kapital po prihvatljivim stopama prinosa i prihvatljivim troškovima. Ukoliko se nađu te pare, to će biti 'skupe' pare", kazao je Kecman.
Maksim Skoko, vršilac dužnosti direktora RiTE Gacko, kazao je za "Nezavisne novine" da je problem višegodišnjeg neulaganja u rudnike i termoelektrane doveo do toga je da sada potrebno 700 miliona maraka.
"Sada smo došli u situaciju da je mehanizacija u rudnicima u jako lošem stanju, te da je teško obezbijediti sve što je potrebno za proizvodnju", kazao je Skoko.
Ističe da će biti jako teško obezbijediti sredstva kod komercijalnih banaka.
"Tako da bi to mogla biti dokapitalizacija od strane matičnog preduzeća ili izdavanje obveznica", kazao je Skoko.
Željko Tepavčević, predsjednik Sindikalne organizacije RiTE Gacko, kazao je da, iako je sam ministar najavio da je za obje termoelektrane potrebno 700 miliona maraka ulaganja, ta sredstva nema "Elektroprivreda Republike Srpska", ali ni država.
"Nije realno očekivati da bilo koja banka koja posluje na tržištu Republike Srpske odobri kredit za energiju iz uglja", kazao je Tepavčević i istakao da nadležni ne znaju način na koji da obezbijede ta sredstva.
"Jedan od primjera je dokapitalizacija, odnosno privatni investitori, druga opcija je prodaja obveznica", kazao je Tepavčević i istakao da je jedna od opcija čak i privatizacija.
Kako je rekao, samo za narednu godinu je potrebno više od 196 miliona maraka za spasavanje rudnika.
Milenko Stanić, ekonomista, kazao je za "Nezavisne novine" da je o ovim problemima trebalo ranije da se razmišlja, te da su se problemi nagomilali.
"Termoelektrane su već 10 godina u ozbiljnim problemima, tako da se ranije trebalo razmišljati o ovom problemu i zadnja situacija je da Republika Srpska na prve padavine ostaje bez električne energije", kazao je Stanić.
"Jasno je da će problemi iz godine u godinu rasti i da će se povećavati. Oni imaju značajne probleme u rukovođenju i jasno je da su tamo kadrovi koji nisu kompetentni", rekao je Stanić.
Istakao je da, kad se spoje svi ti problemi, jasno je da će termoelektrane vrlo teško same izaći iz tog problema u kojem se nalaze.
Dodaje da se ne vidi koji je to zamjenski kapacitet za termoelektrane, a pogotovo u kratkom vremenskom roku, jer solarne elektrane, kako kaže Stanić, neće moći da obezbijede te zamjenske kapacitete, iako se dosta investira u taj segment.
Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva Republike Srpske, nedavno je kazao da je potreba za investiranjem u održivost rudarske proizvodnje i u termoelektrane po jednoj elektrani oko 350 miliona KM.
"Toliko novca bi trebalo da obezbijedimo za obje da bi mogle da preuzmu punu odgovornost da će raditi bezbjedno. Mi taj novac nemamo", rekao je Đokić.