Iako im se troškovi naknadno refundiraju, u teškim zdravstenim i životnim okolnostima u kojima se u takvim trenucima nalaze, potraga i kupovina lijeka ih dodatno opterećuje.

Poslanik Narodnog fronta Željko Dubravac, tražio je informacije o tome šta nadležni preduzimaju kako bi se obezbijedila kontinuirana nabavka lijekova za najteže pacijente.

“Pacijenti su često prinuđeni da sopstvenim sredstvima, i pored činjenice da imaju zdravstveno osiguranje, nabavljaju lijekove koji su izuzetno skupi? Kod onih koji nemaju materijalnih sredstava i ne mogu da se zaduže, to dovodi do još očajnijeg stanja i razvoja bolesti. Što je najgore, to je najskuplje za sve, i pacijente koji imaju osiguranje i koji daju svoj novac i za Vladu i Fond koji refundiraju sredstva sa zakašnjenjem između 30 i 60 dana, ali se ti lijekovi nabavljaju po maloprodajnim cijenama, a ne u javnim nabavkama po znatno povoljnijim cijenama”, kazao je Dubravac.

U Fondu zdravstvenog osiguranja RS (FZO RS) su ukazali na nekoliko problema i izazova sa kojima se suočavaju prilikom nabavke ovakvih lijekova.

Objasnili su da već duži niz godina FZO RS sprovodi centralizovane javne nabavke citostatika za sve bolnice, a na osnovu potreba koje one iskažu. Naglašavaju da svake godine pravovremeno pokreću proceduru javnih nabavki citostatika i sve obaveze prema dobavljačima izmiruje na vrijeme.

Priznaju da se sporadično dešavaju nestašice zbog raznih specifičnosti na koje Fond, ističu, nema nikakav uticaj.

“Ukoliko se sporadično desi da nekog lijeka nema u bolnicama, to nije zbog toga što FZO nije završio proces javne nabavke ili nije izmirio svoje obaveze, već zato što kasni isporuka lijeka zbog globalnih nestašica ili zbog činjenice da se niko nije javio na tender. O izazovima sa kojima se FZO suočava kada je riječ o nabavci lijekova, neprekidno se ukazuje. Posebno se ističe činjenica da mnogi svjetski proizvođači lijekova nisu zainteresovani za tržište BiH zbog nemogućnosti ostvarivanja adekvatnog profita, zbog čega se dešava da se niko ne javi na tender. Tada se ponovo raspisuje javni poziv i čeka da se nova procedura završi. Osim toga, postoje i neki drugi razlozi na koje FZO ne može da utiče, poput globalnih nestašica na svjetskom tržištu, problema prilikom transporta - što je posebno izraženo zadnjih godina zbog aktuelnih dešavanja u svijetu, procedura uvoza i kontrola, interventnog uvoza, jer se nabavljaju neregistrovani lijekovi i drugo”, odgovorili su iz FZO RS.

Posebno su istakli probleme u vezi sa Zakonom o javnim nabavkama BiH.

“Prema Zakonu o javnim nabavkama BiH nabavka lijekova se tretira na isti način kao i nabavka bilo koje druge robe, što nikako ne može biti isto, jer se ne mogu porediti lijekovi koji unapređuju kvalitet života oboljelih od, primjera radi, nabavke eksera ili neke druge robe. Međutim, upravo zbog istog tretmana svih roba, proces javne nabavke zna da traje prilično dugo. Dešava se i to da se pojedini dobavljači žale na svaku fazu tenderskog postupka svjesno usporavajući proces nabavke. Kada se to uradi, proces javne nabavke mora da stane, dok Fond ne dobije zvanični odgovor na žalbu na koju se veoma često čeka duže od zakonom predviđenog roka”, obrazložili su iz FZO RS.

Naveli su i da, s obzirom na to da FZO RS sprovodi procedure javne nabavke lijekova i izdvaja sredstva za njihovo finansiranje, “vrlo dobro znaju koliko lijekovi koštaju”.

“Međutim, ukoliko u datom trenutku zbog pomenutih situacija u bolnicama nema lijeka, još teža okolnost za pacijenta bi bila da nema pravo na refundaciju ukoliko sam kupi lijek. Zato je Fond omogućio refundaciju troškova kako bi pacijentima nadoknadili troškove ukoliko trenutno u bolnici nema lijeka”, podvukli su.

Naglašeno je da se sa istim ili sličnim izazovima suočavaju svi fondovi zdravstvenog osiguranja u BiH, ali i u zemljama u regionu, te da je svima u interesu da se tržište otvori i postane dostupno za strane proizvođače lijekova.