O ovome se razgovaralo na posljednjoj sjednici CIK-a, ali među članovima nije postignuta saglasnost kako to uraditi. Prijedlog Suada Arnautovića da se odmah donese zaključak o izradi takve baze i pošalje pismo funkcionerima da se opredijele za jednu funkciju nije prošao, s tim da je zaključeno da se o tome razgovara na kolegijumu CIK-a, pripremi materijal i tek onda odluči jer se radi o vrlo složenom pitanju i preplitanju nekoliko zakona.

 

Ono što je sigurno jeste da će baza svih funkcionera koji imaju izvršnu funkciju biti izrađena, međutim članovi CIK-a imaju različita viđenja o tome da li je CIK ta institucija koja funkcionere može pozvati da se odreknu jedne od funkcija ili, pak, to treba uraditi neko drugi.

 

U svakom slučaju odluka bi trebalo da bude donesena iduće sedmice.

 

"Nezakonito je to da istovremeno dvije grane vlasti vrše osobe koje su izabrane u zakonodavnu i izabrane u izvršnu vlast. To je potpuno nezakonito i suprotno Izbornom zakonu", rekao je Arnautović, dodajući da i CIK učestvuje u tim nezakonitostima ne preduzimajući ništa da se to pitanje riješi.

 

Kada je riječ o duplim funkcijama, članovi CIK-a su istakli da je to masovno u Bosni i Hercegovini, te da se na određeni način mora reagovati. Kako su naglasili, takvih slučajeva ima na svim nivoima vlasti - od lokalnog, preko kantonalnog, entitetskog pa do državnog nivoa. Primjera radi, nespojivo je da neko bude zamjenik načelnika ili gradonačelnika, a istovremeno poslanik, kao i slučajevi u Federaciji BiH gdje je, recimo, Marinko Čavara, predsjednik FBiH, istovremeno i poslanik, i gdje pojedini ministri u Vladi FBiH imaju poslanički mandat.

 

"To je ozbiljno pitanje za ovu državu. Mi moramo dati našoj službi zadatak da počne ulaziti u problematiku onoga što nama stvara probleme. Mi nismo dozvolili duple funkcije, ali je problem da neko ko je izabran na funkciju drži neke tehničke mandate", rekla je Irena Hadžiabdić, član CIK-a, dodajući da nije jasno da li CIK može oduzeti mandate ili ne.

Slično kao i Hadžiabdićeva, i Željko Bakalar, predsjednik CIK-a, koji je tražio da se o tom pitanju odlučuje na kolegijumu CIK-a, a ne na sjednici, smatra da CIK nema mandat da traži od funkcionera da se odreknu funkcije, ali da svakako to pitanje treba otvoriti, razmotriti i na kraju donijeti konačnu odluku.

 

"To je pitanje koje je u javnosti otvoreno već neko vrijeme. Ono se pretvorilo u suprotnost onoga što je bio cilj i intencija zakonodavca da u nekom prelaznom periodu osobe koje osvoje mandat na novim izborima, a prije toga su bili nositelji izvršnih funkcija, mogu istovremeno zadržati obje funkcije dok se ne konstituiše nova vlast. Međutim, u BiH imamo situaciju da se rezultati ne implementiraju po više godina na različitim nivoima vlasti", rekao je Bakalar.

 

Ono što bi moglo predstavljati problem članovima CIK-a kod odlučivanja da li će ili ne pozvati funkcionere da se odreknu jedne od funkcija je činjenica da je svaki nivo vlasti u BiH različito riješio to pitanje. Entitetski i državni zakoni o državnoj službi, zakoni o lokalnoj samoupravi, Izborni zakon, itd, samo su dio akata kojima se ovo pitanje rješava u Bosni i Hercegovini.