Ipak, pojedinci smatraju da su se geopolitičke okolnosti značajno promijenile te da će pritisak međunarodne zajednice, posebno zvaničnika Evropske unije, pojačati posebno kada se radi o formiranju vlasti i "funkcionalnih institucija".

 

"Domaćim političkim akterima vrijeme neumitno curi, odnosno neće im biti dopušteno da pojedu i naredni mandat u opstrukcijama, ucjenama i nadmudrivanju", rekla je za "Nezavisne novine" Tanja Topić, politički analitičar.

 

Topićeva ipak naglašava, ukoliko se slijedi logika dosadašnjih postizbornih matematika u Bosni i Hercegovini, da je vrlo lako moguće da ćemo gledati otezanje formiranja vlasti unedogled te da je to nešto na šta smo navikli i zbog čega se niko ne bi pretjerano uzbudio.

 

Inače, lideri pojedinih političkih partija u Bosni i Hercegovini od kojih će neke sasvim sigurno biti izborni pobjednici, između ostalog potpisali su da će izvršnu i zakonodavnu vlast formirati na svim nivoima.

 

"Konstruktivno će sarađivati nakon glasanja kako bi se osiguralo brzo formiranje novih zakonodavnih i izvršnih vlasti na svim nivoima vlasti u skladu sa zakonom propisanim rokovima", navodi se u sporazumu koji je polovinom juna prihvaćen u Briselu.

 

Što se tiče samih rokova, kada je u pitanju vlast na nivou Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo BiH predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH treba da imenuje najkasnije osam dana od dana održavanja konstitutivne sjednice Predstavničkog doma parlamenta BiH. Odluka o imenovanju odmah se dostavlja Predstavničkom domu parlamenta BiH na odobravanje, a predsjedavajući Savjeta ministara BiH stupa na dužnost nakon što njegovo imenovanje odobri Predstavnički dom parlamenta BiH. Potvrda o imenovanju predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH mora biti završena u roku od 30 dana od dana imenovanja.

 

Nakon što predsjedavajući Savjeta ministara BiH preuzme dužnost, potvrda imenovanja zamjenika predsjedavajućeg, ministara i zamjenika ministara mora biti završena u roku od 30 dana od dana kada predsjedavajući Savjeta ministara BiH preuzme dužnost.

 

"Kada su u pitanju naši političari, veliki dio njih pokazao je ponašanje potpuno suprotno demokratskim principima. Oni ne pošutuju ni odluke Ustavnog suda ni bilo čega i posljednji sporazum koji su potpisali ne znači ništa. Potpis koji oni daju nije garancija da će se toga pridržavati i poštovati zakon. Problem je što nije propisana odgovornost ni Ustavom ni zakonom ako se ne ispoštuje taj zakon", rekao je za "Nezavisne novine" Vehid Šehić, politički analitičar.

 

Ističe da i sada ima nagovještaja blokada, ali da je teško predvidjeti kako će se stvari odvijati, mada nije isključeno da se pod pritiskom međunarodne zajednice formiraju institucije, ali da se onda kroz razne opstrukcije ništa ne dešava i ne radi.

 

"Ne bi me iznenadilo ni da ekspresno formiraju ni da ne formiraju vlast", naglasio je Šehić ističući da imamo situaciju u BiH da Vlada Federacije BiH nema legitimitet sa izbora održanih 2018. godine.

 

Ono što bi moglo predstavljati problem, po mišljenju analitičara, jeste i pobjeda različitih političkih opcija na različitim nivoima vlasti, a o tome je nešto govorio i Mirko Šarović, predsjednik SDS-a, koji je istakao da će biti problem ako na funkcijama člana Predsjedništva BiH i predsjednika Republike Srpske ne budu osobe iz iste stranke ili koalicije.

 

"Uvijek, čak i ako to nije paket, onda je to problem. Mora uvijek biti ta vrsta kohezije, dovoljne koordinacije, za ono što nose sve stranke iz Republike Srpske", rekao je Šarović.