Pojedini analitičari, sagovornici "Nezavisnih novina", ističu da imamo puno sposobnijih koji su ove fotelje mogli popuniti, ali i naglašavaju da je u pitanju izraz volje onih koji čine parlamentarnu većinu, a koje su na izborima birali građani.

 

U svakom slučaju, naglašavaju da je novi saziv Savjeta ministara BiH relativno rano formiran, što je u startu dobar znak.

 

"Međutim, kada govorimo o sastavu, jedan dio Vijeća ministara čine ljudi koje gledamo već duže vrijeme, koji su se mogli do sada dokazati u svom političkom radu, a nisu. Imamo zatim jedan dio ljudi koji su zaista novi, ali je pitanje u kojoj mjeri će se moći od takvog sastava neka kvalitetna dinamika ustanoviti", kaže za "Nezavisne novine" Asim Mujkić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

 

Svima nam, dodaje, u prilog ide promjena okolnosti koja se odnosi na kandidatski status, a time na određeni način i signal EU da će se ozbiljnije pozabaviti onim što se kod nas dešava.

 

"Ako se stvori povoljan pritisak od strane EU, uz neke novije snage koje su u Vijeću ministara, mogli bismo očekivati barem da će biti efikasnije od prethodnog", naveo je Mujkić.

 

Poput njega, i akademik Slavo Kukić ocjenjuje da novoizabrani ministri neće imati težak zadatak da budu bolji od svojih prethodnika. Generalno, kako je naglasio, u formiranju vlasti na svim meridijanima savremenog svijeta moguće je slijediti teorijski dva principa.

 

"Imate princip meritokratije, o kojem je govorio i Platon u svojem djelu 'Država', a po kojem bi državnu vlast trebalo da čine najsposobniji, najobrazovaniji, ljudi od znanja, intelektualci i poslovni ljudi koji su stručni u donošenju odluka bitnih za funkcioniranje države. Ako bi se slijedio taj princip, ja ne vidim da bi dio takvog tima na čelu države mogao biti, ako ne niko, onda najveći dio postojećeg Vijeća ministara. Odnosno, masa je puno sposobnijih i kompetentnijih od onih koji su ministarske fotelje danas zaposjeli", rekao je Kukić za "Nezavisne novine".

 

Prema njegovim riječima, drugi je princip većinske volje, a koji slijede sve demokratije savremenog svijeta, podjednako u BiH ili u Americi.

 

"Po tom principu je 'državna vlada' izraz volje onih koji čine parlamentarnu većinu. Takva politička volja nam nije pala sa nebesa, nego su na izborima birali građani", istakao je Kukić, te dodao da će poštovati princip "100 dana", ali mu se već danas čini da će i prema novom sazivu Savjeta ministara imati odnos gotovo identičan kao prema prethodnom, koji je, kako je ocijenio, "bio najlošiji od 1996. godine".

 

Drago Vuković, redovni profesor na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu, takođe u izjavi za "Nezavisne novine" ističe da je formiranje Savjeta ministara dobra vijest, ali, kako je naglasio, jedino je to dobra vijest.

 

"Ostalo, što se tiče Savjeta ministara, ništa ne ukazuje na jednu ozbiljnu ekipu koja će da se bavi pitanjima koja su bitna za građane BiH", rekao je Vuković.

 

Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, kaže da, generalno, treba biti optimističan, jer je prošli saziv bio najgori od sada, te mu se čini da gore od toga ne može.

 

"Ako su tačne informacije da je ovo sve kreacija međunarodne zajednice i da ona kreira politike novog Savjeta ministara i da su one usmjerene ka evropskom putu, onda imamo nekakvu nadu u poboljšanje. Ako je u pitanju neka priča u kojoj će ovo dovesti do dodatnih svađa između naroda, entiteta i građana, onda se postavlja pitanje ko će zaista glasati na planiranim izborima 2026. godine", kaže Šatorović za "Nezavisne novine".