FOTO: Glas Srpske

Skoro pune dvije i po decenije od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma međuentitetska linija razgraničenja i dalje zadaje glavobolje običnim stanovnicima Republike Srpske i FBiH, a svi pokušaji da se ovo pitanje riješi nailaze na prepreke.


 

Najpoznatiji neriješen spor je svakako u sarajevskom naselju Dobrinja, gdje međuentitetska linija često prolazi kroz kuće, stanove i dvorišta, ali ono što je malo poznato jeste da to pitanje nije riješeno između federalne opštine Bosanski Petrovac i opštine Petrovac-Drinić u RS. Načelnik Petrovac-Drinića Milan Grbić kaže da već četiri godine bezuspješno pokušava da ovoj maloj opštini na samoj međuentitetskoj liniji razgraničenja vrati dio teritorije koji joj pripada.

- Teritorija katastarske opštine Bukovača koja se sada administrativno nalazi u Bosanskom Petrovcu u stvari pripada opštini Drinić. To odgovorno tvrdim zato što sam odlukom tadašnjeg predsjednika RS Radovana Karadžića donesenom odmah poslije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma bio imenovan za člana Komisije za razgraničenje - kaže Grbić.

On tvrdi da međuentitetska linija razgraničenja nije uspostavljena kako treba i da je Republika Srpska, odnosno opština Drinić oštećena za teritoriju cijele katastarske opštine Bukovača.

- Driniću sada pripada samo jedan mali dio te katastarske opštine, a po Dejtonu bi cijela Bukovača, kao i rubni dijelovi još nekih katastarskih opština trebalo da budu u sastavu naše opštine. Na toj teritoriji je crkva i groblje u koje se sahranjuju ljudi iz Drinića, a što se tiče prirodnih resursa, na tom prostoru je jedan majdan koji je izdat pod koncesiju i od kojega prihod ubiru federalne vlasti i opština Bosanski Petrovac, isto kao i od eksploatacije šume koja se prostire na nekoliko stotina dunuma - kaže Grbić.

On dodaje da je čudno da niko od ranijih načelnika nije pokretao to pitanje, ističući da je spreman da o tome razgovara sa načelnikom Bosanskog Petrovca Dejanom Prošićem koji juče nije odgovarao na naše pozive. Podsjećamo, međa između Srpske i FBiH opisana je u Aneksu dva Dejtonskog sporazuma kojim je precizirano da strane imaju obavezu da uspostave zajedničku komisiju koja treba da sastavi dogovoreni dokument koji sadrži precizan tehnički opis međuentitetske linije razgraničenja. Precizan opis, kako su potvrdili i u NATO štabu u Sarajevu, koji je nasljednik nekadašnjeg SFOR-a sa kojim su domaći stručnjaci nakon potpisivanja Dejtona počeli da se bave međuentitetskom linijom na terenu, predstavlja ispravljanje odstupanja od plus - minus 50 metara na originalnoj dejtonskoj karti koja ostaje mjerodavna i konačna u sve svrhe. I tu se, praktično, stalo, a markiranje granice već dvije i po decenije odgađa odbijanje FBiH da sjedne za pregovarački sto.

Dužina

Međuentitetska linija razgraničenja duga je 1.150 kilometara i zahvata 42 opštine Srpske, a cijepa 279 katastarskih opština, a prolazi i kroz 520 kilometara privatnih posjeda.

Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )