Iz ove društvene mreže su saopštili da je njihov sistem poboljšan u identifikovanju lažnih profila. Facebook takođe prati načine na koji korisnici komuniciraju u komentarima na nekom članku, a vjeruju da je stranica sa savjetima ključni resurs u borbi protiv lažnih vijesti.

S obzirom na to da lažne vijesti često imaju privlačne naslove s uzvičnikom, Facebook kaže da ako šokantne tvrdnje u naslovu zvuče nevjerojatno, onda vjerojatno jesu lažne.

Znak upozorenja o lažnim vijestima može biti i lažna veb adresa. Facebook napominje da mnoge stranice lažnih vijesti oponašaju autentične izvore tako što malo promjene naziv stranice.

Napominju da je bitno da priča ima izvor. Ako priča potiče iz nepoznate organizacije, savjetuje da se provjeri dio "o njima" kako bi saznali više.

Lažne vijesti često sadrže manipulkovane fotografije ili videozapise, a ponekad fotografija može biti autentična ali izvučena iz konteksta. Takođe mogu sadržavati vremenske okvire koji nemaju smisla ili datume događaja koji su izmijenjeni.

Savjetuju da se provjere izvori kako bi se utvrdilo jesu li relevantni. Nedostatak dokaza ili oslanjanje na neidentifikovane stručnjake može ukazivati na lažnu vijest.

Ako nijedan drugi izvor vijesti ne prenosi istu priču to može značiti da je priča lažna. Ako je u priči navedeno više izvora kojima vjerujete, onda je vjerojatnije da je vijest istinita.

Ponekad je teško razlikovati lažne vijesti od humora ili satire. Iz tog razloga treba provjeriti je li izvor poznat po parodiji i da li pojedinosti i ton priče sugerišu da je vijest samo za zabavu.

Napominju da su neke priče namjerno lažne te da zbog toga trebate paziti i dijeliti samo vijesti za koje su čitaoci sigurni da su vjerodostojne.