- Nepravilna ishrana uz sjedilački način života i posledičnu gojaznost, vodeći su etiološki faktori rizika za razvoj brojnih hroničnih oboljenja. S druge strane, pravilnom ishranom i umjerenom fizičkom aktivnošću moguće je preventivno uticati na gojaznost, očuvati zdravlje i spriječiti razvoj niza bolesti, kao što su bolesti srca i krvnih sudova, hipertenzija, moždani i srčani udar, inzulinska rezistencija, dijabetes tip II, neke vrste karcinoma (debelog crijeva, maternice, dojke,..), depresija, osteoporoza -  kaže Maja Jonjić - Trifković, nutricionistica INZ-a.

 

Podaci koji se obrađuju u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO/WHO) procjenjuju stanje po zemljama i vrlo je zanimljivo spomenuti da su zemlje s preko 30 posto populacije s povećanim indeksom tjelesne mase (ITM, engleski BMI - Body Mass index) Katar sa 43 posto, Kuvajt 38, Ujedinjeni Arapski Emirati 39,2, SAD 32... Procjene za BiH se kreću oko 17 posto, za Hrvatsku oko 22, za Sloveniju 24, a za Srbiju 18,5 posto.

 

 

Roditelji su vrlo važne osobe u razvoju i rastu djeteta jer predstavljaju glavnu ulogu u oblikovanju životnih navika djeteta. Kroz odrastanje djeca od roditelja usvajaju prehrambene navike, pravilan odabir i unos hrane, fizičku aktivnost, kretanje i boravak izvan kuće.

 

Nasljedni faktori mogu uključivati brzinu metabolizma, način raspoređenosti masnoća, energetsku reakciju na pretjerano jedenje itd. Ukoliko se u porodici konzumira i preferira pravilna ishrana, velika je vjerovatnoća da će dijete zadržati i praktikovati takve zdrave prehrambene navike i u budućnosti. 

 

Vrlo je važno da roditelji djecu od rođenja uče zdravim navikama kako bi i sami znali i mogli prepoznati zdravu od nezdrave hrane koja bi mogla loše uticati na njihovo zdravlje, na taj način roditelji bi trebali poslužiti kao pravi primjer svojoj djeci.

 

 

Zaposleni roditelji često nemaju dovoljno vremena za pripremanje zdravih obroka kod kuće te se vrlo često baziraju na naručivanje gotove, brze hrane, ne razmišljajući kakav uticaj takav način ishrane ima na njihovo dijete i njegovo zdravlje uopšteno. 

 

Konstantno konzumiranje gotove i brze hrane loše utiče na organizam i odraslih i djece što u jednom trenutku može dovesti do pretjeranog nakupljanja masnog tkiva i do razvoja brojnih hroničnih nezaraznih oboljenja, navodi se.

 

- Nedovoljna fizička aktivnost kod djece takođe je važan uzrok gojaznosti. U današnje se vrijeme djeca druže vrlo malo, a mnogo vremena provode gledajući televiziju ili igrajući kompjuterske igrice, a uz to dolazi do konzumacije grickalica i slatkiša. Kako bi se spriječila prekomjerna  težina djeteta, bilo bi poželjno odrediti vremenska pravila koja se odnose na gledanje televizije i igranje kompjuterskih igrica zbog kojih djeca najviše vremena provode sjedeći i ne krećući se, ističe Jonjić - Trifković.

 

Pubertet je životno razdoblje od posebne važnosti u kojem se događaju razne promjene metabolizma, a te promjene mogu biti praćene i nezadovoljstvom sobom, vlastitim izgledom te okolinom, a posljedica svega može biti poremećaj u ishrani. 

 

U ovom životnom razdoblju djeca često odlaze na druženja izvan kuće sa svojim prijateljima, a to može rezultirati nepravilnom ishranom. Dostupni su razni ugostiteljski objekti koji nude brzu gotovu hranu koja je kalorična, što privlači mlade, ali i djecu.

 

 

Nutricionistica INZ-a kaže da se savjeti za pravilnu ishranu sastoje od nekoliko jednostavnih pravila - neka Vaša ishrana bude raznolika, raznobojna i sezonska. Vodite računa da ne pretjerate s količinom dnevno unesene hrane (bez duplih porcija i dodatnih grickanja, zaslađivanja obroka i pića itd. Dnevni unos hrane rasporedite u tri glavna obroka i dva međuobroka.

 

- Jedite bar pet porcija voća i povrća dnevno (jedna porcija stane u šaku). Redovno doručkujte i nemojte preskakati obroke. Potrudite se unaprijed planirati i pripremati zdrave obroke kod kuće te uključite djecu u pripremu zdravih obroka. Za večeru birajte lagana, lako probavljiva jela, a večerajte najmanje tri sata prije spavanja. Svedite unos industrijski prerađene hrane, brze hrane, pržene i masne hrane, slatkiša, gaziranih sokova, zaslađenih napitaka i alkohola na minimum. Umjesto sokova birajte vodu, bar osam čaša na dan. Umjesto slatkiša birajte orašaste plodove, nezaslađeno sušeno i svježe voće i izbjegavajte dosoljavanje hrane, navodi Jonjić – Trifković.

 

 

Gojaznost je kompleksan problem, a vrlo često su uz gojaznost prisutna i neka prateća oboljenja (inzulinska rezistencija, dijabetes tip II, kardiovaskularna oboljenja,…) pa je liječenju potrebno pristupiti i s tog aspekta uvođenjem adekvatne dijetoterapije, kažu iz INZ-a.  

 

Zdravstveno prihvatljiva dijeta treba postići da kalorijski unos bude manji od potrošene energije, da prehrambena vrijednost namirnica osigura normalno funkcioniranje organizma te da gubitak kilograma bude postepen. 

 

U svrhu gubitka tjelesne težine, takođe se preporučuje umjerena fizička aktivnost, naprimjer šetnja brzim tempom 30 minuta, po mogućnosti svakodnevno. Gojaznost je stanje koje se može prevenirati, a samim tim moguće je prevenirati i brojna hronična oboljenja koja su direktno povezana s gojaznošću, kaže se u saopštenju.