Savjet ministara BiH u tehničkom mandatu usvojio je krajem januara informaciju o usvajanju Drugog izvještaja o usklađenosti BiH sa preporukama Grupe država za borbu protiv korupcije Savjeta Evrope (GREKO) u novom krugu evaluacije u kojem su podsjetili da BiH još nije u potpunosti sprovela u djelo sve preporuke koje su proslijeđene.

BiH je sredinom 2017. godine popravila prosjek u očima nadležnih u GREKO kada je zaključeno da stepen usklađenosti BiH sa preporukama koje su im date više nije “globalno nezadovoljavajući”, a u izvještaju koji je usvojen krajem prošle godine u Strazburu piše da su domaće vlasti, od posljednje ocjene, postigle veoma mali napredak jer je samo jedna preporuka djelimično sprovedena.

- Od 22 preporuke samo deset je sprovedeno na zadovoljavajući način. Osam preporuka je djelimično sprovedeno, a četiri nisu sprovedene - navedeno je u izvještaju.

Sve preporuke nisu ispunjene u dijelu koji se odnosi na transparentnost u finansiranju političkih partija. Iz GREKO su poručili da je poražavajuća činjenica da još nije došlo do napretka.

- Mnogo toga je potrebno uraditi u ovom dijelu, a između ostalog potrebno je usklađivanje veoma složenog pravnog okvira, promovisanje korišćenja bankarskog sistema za davanje doprinosa političkim partijama i povećanje finansijskih i kadrovskih resursa dodijeljenih Centralnoj izbornoj komisiji BiH za nadzor finansiranja političkih stranaka - navedeno je u izvještaju.

Posljednje izmjene i dopune Zakona o finansiranju političkih stranaka u BiH su usvojene krajem 2016. godine, a prijedlog je sačinila Interresorna radna grupa za izradu izmjena izbornog zakonodavstva.

U proceduru su ga uputili tadašnji poslanici Borjana Krišto (HDZ BiH), Hazim Rančić (SDA) i Lazar Prodanović (SNSD). Prodanović, koji je imenovan za delegata u Domu naroda Parlamenta BiH, kaže da je rješenje koje je trenutno na snazi plod maksimalno mogućeg na osnovu preporuka iz te evropske organizacije.

- Ako bude došla inicijativa za nove izmjene, biće sigurno razmotrena te će se vidjeti koji su prijedlozi osnovani, a koji ne. Finansiranje stranaka bi trebalo učiniti dostupno građanima na način da se ne postavlja sumnja u moguće koruptivne radnje kada je u pitanju trošenje, prije svega, javnog novca ili donacija te sankcionisati sve što nije u skladu sa zakonom da bi došli do evropskih standarda - rekao je Prodanović koji smatra da posebnu pažnju treba posvetiti donacijama.

Stotine miliona na računima

Na račune političkih partija u BiH slivaju se, prema podacima koje objavljuje Centralna izborna komisija, stotine miliona maraka.

Od 2004. do danas, samo iz budžeta sa različitih nivoa vlasti, stranke su dobile više od 200 miliona maraka, a godišnja suma iznosi u prosjeku oko 17 miliona. Analitičari su često upozoravali na to da, imajući u vidu ekonomsko stanje u BiH, stranke dobijaju previše novca, ali i da partije, osim budžetskog novca, imaju i mnoge druge izvore finansiranja, kao što su članarine, prilozi pravnih i fizičkih lica, prihodi od imovine i pokloni.