U narodu poznata fraza „biti zdrav k’o dren“ sasvim je razumljiva još od davnina ako imamo na umu veliki značaj za zdravlje ove biljke.
Naime, dren sadrži veliku količinu prirodnog šećera, organske kiseline, pektina, tanina i vrlo mnogo vitamina C. U njemu se nalazi i dvostruko više askorbinske kiseline nego u pomorandži. Plodovi se jedu svježi, a mogu se i zamrzavati, sušiti, od njih se može praviti marmelada, čaj, sok ili kompot, a dobar je sastojak i kolača.
Posebno valja istaći da je svaki deio ove biljke ljekovit – plod, list, kora, cvijet, svježe i osušene koštice.
Njegova ljekovita svojstva se ogledaju u liječenju upale grla, slabokrvnosti, bolesti bubrega, dijareje, hemeroida, dijabetesa, te za brže zacjeljivanje rana. Ruski naučnici su ustanovili da dren, njegova kora i listovi posjeduju antimikrobiološko svojstvo. Mesnati dio ploda i ulje iz sjemenki može da se koristi za regeneraciju kože.
Ako se uz poremećaj rada crijeva i dijareje javi i groznica, preporučuje se čaj od kore ove biljke. U Francuskoj i Italiji od drena se masovno proizvodi vino i žele, a nedozreli plodovi konzerviraju se u slanoj vodi poput maslina. U Njemačkoj se kuvaju sa šećerom i sirćetom, dodaju jelima od tijesta i krompira. U Rusiji se od njega kuvaju ukusne supe i koristi se kao začin za specijalitete od mesa i ribe.
Ukusan i ljekovit sok od drena
Sastojci:
Priprema: