Živimo u svijetu izobilja, dostupno je povrće i voće iz raznih krajeva svijeta. Svježim voćem i povrćem možemo unositi minerale, vitamine i vlakna čak i kada to ranije nismo mogli. Alternativa je upotreba trenutno smrznutog povrća i voća, kao i suvog voća.

Naravno, ne treba zaboraviti ni zimnicu: kiseli kupus, turšiju, ajvar, domaći kuvani sok od paradajza, a tu su i slatke varijante – džemovi i kompoti.

Poznato je da je kiseli kupus jedan pravi rudnik vitamina i minerala i cijenjen je od davnih vremena. Sarma može da se napravi i u posnoj varijanti i skoro nimalo ne zaostaje za „originalom”. Salata od kiselog kupusa je nezaobilazna u toku posta i jedna od najzdravijih.

Od žitarica birajte one integralne, dakle od cijelog zrna. One, pored energije, sadrže puno vlakana. Mahunarke – pasulj, boranija, sočivo – pored energije bogate su i proteinima, što u postu puno znači. Nije ni čudo što je prebranac sinonim za posno jelo.

Riba (plava) je dobar izvor omega-3 masnih kiselina i u postu se upotrebljava subotom, nedjeljom i praznicima. U suštini, sva riba, i riječna i morska, zdrava je jer sadrži i proteine, koji su bitni za pravilan rast i razvoj, a možemo je naći u ribarnici, svježu ili smrznutu.

Izbjegavajte kupovinu pangasijusa, ribe poput domaćeg soma, jer je ovaj „proizvod” iz Vijetnama uzgajan u ekstremno zagađenim vodotocima rijeke Mekong. Umjesto ove jeftinoće, izaberite neku skuplju, kvalitetniju i mnogo zdraviju ribu.

Riblje štapiće uzmite samo ukoliko nemate alternativu, a od proizvoda su još dostupni i smrznuti plodovi mora: lignje, dagnje, surimi… Konzervirana riba je takođe popularna tokom posta, mada je svježa uvijek najbolji izbor. Paštete od ribe sadrže biljna ulja, pa da ne ponavljam priču od maloprije.

Post na vodi može biti opasan po zdravlje ako dugo traje, jer se tako lišavamo i životinjskih i biljnih masnoća u ishrani, kao i proteina. Dakle, nema ribe ni ulja, pa tako ni dovoljno energije.

Post kao promjena uobičajenog načina ishrane uglavnom dovodi do probavnih smetnji, ali to je kratkotrajna nuspojava. Ona se takođe javlja i nakon kraja višenjedeljnog posta. Pored toga, usljed promjene ishrane može doći do glavobolje, razdražljivosti, anemije, depresije, gubitka apetita ili suprotno – gladi.

Glad se javlja ukoliko je šećer u krvi nizak (hipoglikemija) ili imate jače lučenje kiseline u želucu. Kada niste uobročeni, ovo je redovna pojava. Zato je bitno da i tokom posta imate nekih 4–5 obroka na dan, dakle tri glavna i 1–2 užine. Rasporedite ih na 3–4 sata, odnosno prema vašim dnevnim aktivnostima.

BONUS VIDEO: