Sudeći po iskustvu zemalja koje su do sad prošle ovaj proces, do tog statusa i početka pregovora može da protekne najmanje godinu i po do čak četiri godine. Evropska komisija predaće BiH upitnik koji sadrži oko 5.000 pitanja. Nakon toga se čeka prvo na status zemlje kandidata, a zatim na odluku o otvaranju pregovora po poglavljima, prenosi Prva TV.

Koliko vremena treba poštaru da dostavi pismo?

Ovim upitnikom i našim iskrenim odgovorima koji se obično protežu na ukupno deset hiljada stranica Evropska komisija  želi dobiti cijelu "krvnu sliku" neke zemlje.

Na osnovu tih odgovora radi se kasnije i usklađivanje zakonodavstva BiH sa evropskim pa se u svakom odgovoru mora pojasniti koliko je naše zakonodavstvo u nekom poglavlju (ne)usklađeno s evropskim. Osim pitanja o zakonodavstvu u svakom segmentu života i njegovoj usklađenosti sa evropskim, imamo i neka gotovo nezamisliva pitanja koja će u slučaju BiH dati veoma zanimljive odgovore, a evo samo jedan dio onog što zanima birokrate u Briselu, na što su i naše komšije morale da odgovore.

U dijelu koji se tiče inspekcija, EU zanima i kako se provjerava sigurnost žičara na skijalištima ili ispravnost "čamaca za zabavu", šta god to bili. BiH vlasti moraće odgovoriti, na primjer, koliko vremena treba poštaru da dostavi pismo te na koji način se postaje babica pri porodu ili komadant broda. Dio upitnika se tiče i prava intelektualnog vlasništva, pa će BiH morati odgovoriti i na pitanje kako je, recimo, regulisana zaštita intelektualnog vlasništva kod izrade čipova, računarskih programa, koliko je presuda doneseno za "pirateriju" ili koliko je uništeno krivotvorene bižuterije.

Dio se odnosi i na pitanje konkurentnosti pa će vlasti osim na pitanje subvencija morati odgovoriti i na pitanja kao što je: ko odobrava i ko štampa školske udžbenike i po kojim kriterijima.

Svilene bube i lisičije krzno

U dijelu o poljoprivredi, osim kompletnog zakonodavstva o veterinarskim kontrolama, subvencijama države za uzgoj tovnih bikova, povećanje broja košnica i slično, traže se odgovori na pitanje kako štitimo svilene bube, kako se pakuje hrana za bebe, koliko imamo organski uzgojenih konja za proizvodnju mesa, stručne spreme zaposlenih u seoskom turizmu ili je li i u kom slučaju zabranjeno skidanje krzna sa lisica.

U dijelu vezanom za ribarstvo moraćemo navesti i koliko je u rijekama upecano šarana, pastrmke, klena… u posljednjih deset godina, koliko imamo ribnjaka i ribočuvara, kakva nam je ribarska flota na moru i rijekama, koje vrste ribe i žaba se mogu da kupe i u kojim količinama ili na koji način se čuvaju dokazi o nelegalnom lovu morskih školjki.

Šah u školama

Neka od pitanja iz transportne politike su broj ispravnih parnih lokomotiva, kako se izdaju dozvole za padobrance ili kako su zaštićena prava putnika sa invaliditetom, kako se izdaju karte za javni prevoz i slično.

U dijelu u vezi s energetikom, osim ozbiljnih pitanja o zakonodavstvu imamo i pitanje koliko se domaćinstava grije na drva.

Osim dijelova koji se tiču energetike, ekonomske i monetarne unije i rada statističkih agencija imamo i dio gdje se analizira kompletno radno zakonodavstvo, ali i socijalna pomoć i uključivost pa je jedno od pitanja i imamo li glasačke listiće na Brailleovom pismu.

U dijelu koji se tiče preduzezništva i industrijske politike, EU zanima kompletna struktura BDP-a države, plan privatizacije javnih kompanija, koliko kompanija i iz kojih zemalja posluje u BiH, ali i koliko ih se, recimo, bavi popravkom tenkova, izradom vojnih softvera, koliko imamo pekara, kavana, hotelskih soba…

Najteži dio i kasnije pregovaračko poglavlje bit će 23. o pravosuđu i osnovnim pravima. Odgovori Hrvatske i Srbije protezali su se na oko 1.000 stranica sa pregledima cjelokupnog zakonodavstva i EU, između ostalog, zanima broj zatvorenika, neriješenih sudskih sporova, isplate odšteta i slično, a kod pitanja o zaštiti osnovnih prava mora se navesti i broj učenika svih nacionalnosti, recimo Rusa ili Kineza ili kako se sklapa i razvrgava brak sa strancima, piše Faktor.ba.

Zanimljiva pitanja iz dijela u vezi sa naukom i obrazovanjem su, na primjer, koliko učenika uči jezike i koliko ima nastavnih sati iz predmeta "Šah". U dijelu vezanom za zdravlje će pitati koliko ljudi boluje od dijabetesa, koliko imamo pušača, neuhranjenih, alkoholičara, "visokotlakaša", neurokirurga, koliko se izdvaja za zdravstvo te koliko imamo kupatila i domaćinstava bez ičeg od navedenog i koliki je potencijalni rizik od zaraze zbog nehigijene…

Osim što moramo pobrojati sve moguće ekonomske, političke, bilateralne, multilateralne ugovore, sporazume, protokole moraćemo pobrojati za šta smo sve ikad glasali, od UN-a do nekih regionalnih organizacija, inicijativa… Moraćemo navesti i brojnost naše vojske, policije i drugih sigurnosnih službi i sve što posjeduju, koje oružje proizvodimo ili koliko naši ljudi nose registovanih pištolja, lovačkog naoružanja i (polu)automatskih pušaka.